Svake godine diljem svijeta slavi se 8. ožujka ili Dan žena, no umjesto karanfila, ruža ili sličnog cvijeća, žene danas prosvjeduju ukazujući na probleme s kojima se žene susreću, od nejednakosti, manje plaće, diskriminacije, nasilja.
Iako se nekada činilo da borba za ravnopravnost gotova, danas je više nego jasno da su žene potplaćene, diskriminirane, žrtve femicida…
U Zagrebu, kao i drugim gradovima poput Rijeke, Osijeka, Splita, Zadra i Pule održat će se osmi Noćni marš pod nazivom „Feminizam i gotovo“ gdje će se ponovno podsjetiti na borbu bez kraja, odnosno na isticanje važnosti ženskih prava te ravnopravnost i jednakost.
Derogirana su im prava
Ženska prava su svakodnevno ugrožavana, a s druge strane žene su vrlo osviještene oko toga što bi njihova prava trebala biti te reagiraju na sve ono što smatraju dokidanjem tih prava ili upozoravaju na diskriminaciju, kaže feministica i aktivistica za ženska prava te zastupnica u Gradskoj skupštini Rada Borić.
„Na žalost bez obzira na prava koja su izborile naše prethodnice i mi, prava koja bi trebala biti garantirana i danas svjedočimo da na različitim područja u kojima žene djeluju, primjećuju da su im derogirana prava, a to je posebno vidljivo kod reproduktivnih i seksualnih prava“, kaže Borić.
Dodaje da pobačaj nije dostupan u svim dijelovima Hrvatske, nije ni besplatan, a onda nije niti siguran, no riječ je zapravo o brizi o zdravlju žena, jer nema dostupnosti ni primarne ginekološke zaštite. Nama treba veća briga za žensko zdravlje, a onda bi ta briga bila na korist cijele zajednice, podsjeća Borić.
Ako prestanete aktivno raditi i promovirati položaj žena i ljudska onda ona nazaduju, smatra bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Nikada ne možete reći to smo sada obavili i više to nikad neće mijenjati na lošije, zato što će se uvijek mijenjati na lošije ako ne postoji društvena svijest i društveni aktivizam koji promovira jednakopravnost u društvu, jednakopravnost muškaraca i žena i jednakopravnost svih različitih kategorija ljudi u jednom društvu.
Što je tu posebno važno
„Puno toga bi se moglo popraviti, no tu je posebno važno – obrazovanje koje govori o civilizacijskom dostignuću koje se zove jednakopravnost žena i muškaraca u društvu, uključujući slobodu od nasilja, plaće za jednak rad, jednake šanse za jednak rad…“, kaže Pusić.
Nada Lovrić nastavnica informatike i predsjednica je Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, a najpoznatija je javnosti kao glasna borkinja za prava zaposlenih u srednjim školama, ali i kao osoba koja nije popustila premijeru i kako neki kažu izbila mu je milijune iz ruku.
Omiljeni kafić ponovno oduševljava: ‘Dođite kod nas na Dan žena, kava je besplatna za sve’
U pregovorima s Vladom Lovrić je bila čvrsta i jasna u svojim stavovima, izborila se za dizanje koeficijenata, ali kako kaže: „Za Vladu sam bila spremna, ali nisam mogla vjerovati da će nas na zajedničke akcije pozivati oni koji su dok smo se mi borili za koeficijente na nastavničkim Facebook grupama vodili kampanju za ispis iz većinskih sindikata (NSZSŠH i SHU).
Kako je normalno da vas nakon isteka svih rokova na akcije poziva sindikat koji u radnoj skupini nije predlagao ništa, a u očitovanju na prijedlog uredbe nije tražio niti jedan konkretan koeficijent?
Žene plaćene 30 posto manje
Kako pojmiti da se u ovim okolnostima kada su koeficijenti odnosno plaće najvažniji, nekom je važnije povećati članstvo tako da prikazujete da se bori, a od stvarne učinkovite, efikasne borbe koja može uroditi plodom ni traga ni glasa? Na takvo što vas nitko ne može pripremiti“.
U Hrvatskoj često se čuje kako su neki poslovi ženski, a kako su neki muški, što opisuje društvo u kojem živimo, u kojem i dalje normalno da su žene potplaćene ili plaćene 30 % manje od muškog kolege.
Europski savjet za međunarodne odnose radio je istraživanje vezano na europske izbore i jedan od rezultata koji ih je iznenadio je bio da su mlade žene više ili dominantno progresivne, a mladi muškarci dominantno konzervativni, kaže Pusić.
Priznaje da ju je iznenadio podatak, ne da su žene progresivne, već razlog iz kojeg su mladi muškarci konzervativni, odnosno kaže Pusić da se radi o reakcionarnosti, preciznije na inzistiranju smanjivanja prava pojedinih društvenih grupa i kroz to reduciranje prava žena. „Mislim da tu obrazovanje veliku ulogu i igra veliku ulogu u tome“, poručuje Pusić.
Kada je riječ o nasilju nad ženama možemo reći da imamo dobre zakonske okvire koje su izborile žene, ali je provedba jako loša, od zaštite, servisa, sudske prakse, pa nadalje, a vidimo da bi dio desnih stranaka najradije žene vratilo natrag u dom, u kuhinju, kaže Borić.
Nisu samo rađalice
„Kada se govori o demografiji računa se da žene budu samo „rađalice“, a pritom se ništa ne radi da se rastereti ono što smatramo da je ključni problem danas – neuravnotežen položaj žena u smislu podjele posla između tržišta rada i podjele poslova u obitelji.
Žene su potplaćene za svoj rad na tržištu rada, rade na onim mjestima i ona zanimanja koja su vezana uz skrb, obrazovanje, a te su profesije potplaćene, puno teže pomiruju privatni i poslovni život. Puno više bi trebalo ulagati u mjere koje smanjuju opterećenost žena“, predlaže Borić.
U hrvatskim školama radi više od 28 tisuća učiteljica u osnovnim školama i preko 12 tisuća nastavnica u srednjim školama i često su na udaru kako nezadovoljnih roditelja tako i djece.
Često na žalost imamo prilike gledati kako nasilje postaje svakodnevica u rješavanju sukoba u školama, a ono ne vidi razliku među spolovima. „Nasilje nad nastavnicima nije nužno vezan uz spol nastavnika (vidjeli smo primjer kolege iz Strojarske škole u Zagrebu), nažalost nije vezano niti isključivo uz roditelje.
Moćne Zagrepčanke poslale snažnu poruku uoči Dana žena: ‘Borit ćemo se protiv patrijarhata’
Godinama se gradio nakaradan sustav bezuvjetnog ugađanja djeci, a posredno i roditeljima. Moramo ponovno osvijestiti obvezu roditelja da uz potporu nastavnika prvenstveno odgajaju djecu, a zajednički im moramo ukazivati na prihvatljive, a sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja kako bi izrasli u odgovorne, zdrave mlade ljude.
Danas je u našim školama gotovo 30% nastavnika doživjelo u zadnjih godinu dana verbalno ili fizičko nasilje od strane roditelja, a sustav obrazovanja ne pronalazi adekvatne odgovore na te probleme. Rješavanju problema se mora pristupiti odmah i sustavno, jer će šteta koju u konačnici plaćaju upravu naši učenici biti nepopravljiva“, kaže Lovrić.
Važno je imati dobre namjere
Tradicionalno se smatra da je briga za obitelj nešto što je zadaća ili obaveza upravo žena, kaže Pusić. Kako se radi o obitelji, uključena su oba spola i bilo bi izrazito važno imati strukturu vezanu na vrtiće, škole i sve ono što olakšava odgoj i brigu za djecu.
Važno je imati dobre mjere, ali je još važnije imati provedbu različitih mjera koje bi osigurale što manji jaz između privatnoga i poslovnoga života žena, kaže Borić, a to znači imati što više vrtića, jer je to direktna mjera kojom žene mogu lakše izaći na tržište rada.
„Mijenja se fokus naše borbe, bitku oko nasilja nad ženama smo dobro odradile, osvijestili smo problem, žene su se posnažile“, poručuje Borić i dodaje da sada predstoji, a posebno je vezano uz 8. ožujka, ekonomska neovisnost žena i na tome se treba još dosta raditi. Ekonomski status zaposlenih u srednjem školstvu, gdje je zaposlen veći broj žena od muškaraca, poboljšala je Nada Lovrić u pregovorima s Vladom.
„Dogode se tako situacije kada uočite nepravdu i sve i da hoćete ne možete pustiti kao što i pit bull ne pušta kad zagrize. Jedna od takvih situacija je probna matura u srednjim školama za koje poslodavac nije planirao platiti nastavnike. Nismo mogli pustiti, računala sam, analizirala, predlagala kako isplatiti nagradu, a da država ima manji trošak.
Trajalo je mjesecima, poručivalo nam se preko tiska da je taj posao već u zaduženjima, ali nismo se dali i na kraju ipak je plaćena. Međutim, strateški je bilo važno da se više ne proširuju ostali poslovi. Slično je bilo i kod koeficijenta odgajatelja, zdravstvenih voditelja ili korekcije fiksnog dodatka…
Nekada su stavovi vladinih pregovarača tako tvrdi da morate stati, napraviti korak natrag i opet krenuti naprijed, zagristi dokle god se problem ne riješi i tako je nastala ta usporedba“, kaže Lovrić.
Važna ekonomska neovisnost
Treba govoriti o ekonomskoj neovisnosti žena, žene trebaju raditi poslove koji su kreativni, biti dobro plaćene, a zajednica bi trebala osigura ravnopravnost i ravnopravnu podjelu poslova, upozorava Borić, naime žene rade na poslu i onda 60 % poslova u kućanstvu.
Nada Lovrić kaže kako nastavnik u svom radu dotakne život i budućnost mladih ljudi te da taj poziv potiče da budete i bolji nastavnik i boji čovjek. „Biti predsjednik sindikata i imati priliku raditi na rješavanju problema zaposlenika srednjih škola, nešto je što se ne propušta i dokle god članovi NSZSŠH-a procjenjuju da imaju koristi od mog rada predano ću raditi ovaj posao“, zaključuje Lovrić.
Mi aktivistkinje smatramo da je i aktivizam politika, naime iz aktivizma je dio žena ušlo u politiku i u tome su uspješne, poput primjerice Sandre Benčić, koja je počela kao aktivistkinja za ljudska prava u Kući ljudskih prava, kaže Rada Borić.
Spektakl za Dan žena: Legendarni Željko Bebek stiže u Dugo Selo, evo kako do ulaznica
„Nekidan smo imale šetnju Zagrebom, obišle smo mjesta gdje su se osnivale prve ženske udruge, feminističke udruge, 1988. godine otvoren je prvi SOS telefon za žene koje su preživjele nasilje, da bi dvije godine kasnije otvorile prvo sklonište za žene, Autonomnu žensku kuću.
Na toj šetnji bilo je puno žena, ali i muškaraca i zato kažem da se stvari mijenjaju. Ako pogledate Sabor u ovom trenutku, bez obzira na političku afilijaciju, puno je žena koje govore artikulirano, koje su pripremljene za raspravu, a dobar dio njih se zalaže za ženska prava. Zato me čudi i mislim da je korak unazad da na listi HDZ-a nema žena nositeljica liste“, kaže Borić.
Provođenje zakona koji su na snazi bio bi početak normalnosti, poručuje Pusić. „Kod nas je uvijek sa zakonima bila jedna te ista priča, čak od moje mladosti kada sam se počela baviti ovom temom.
Realnost je sasvim drugačija
Zakoni su dobri, pozitivno bi trebali utjecati na realnost, ali realnost je sasvim drugačija. Ti zakoni se ili ne provode ili se provode djelomično i samo u nekim aspektima ili se tretiraju kao okvirne upute , nego stvarni zakoni.
To ne samo da ne popravlja situaciju u društvu i ne čuva razinu civiliziranosti društva, nego ruši povjerenje u zakone kao takve i funkcioniranje pravne države, jer je velika razlika između onoga što zakoni propisuju i što je svakodnevno iskustvo ljudi koji žive u društvu“, kaže Pusić.
„U Hrvatskoj je zavladao opasan konzervativni val koji bi ženama rado uzeo prava koja su izborile, jer nitko nam nije ništa poklonio, uključujući Rosu Luxemburg i sve žene koje su zaslužne poput Clare Zetkin da danas obilježavamo 8. mart. Zaboravili su oni koji bi nam dokidali prava da se žene neće tako lako odreći svojih prava jer su ih stekle borbom“, zaključuje Rada Borić.
