ZNATE LI ZAŠTO SE DAN ŽENA SLAVI 8. OŽUJKA? Tisuće žena izašle su na ulice i nisu odustale dok nisu dobile svoja prava

Foto: Neja Markicevic / CROPIX

Jednakost neovisno o spolu i pravo žena da odlučuju o svojem tijelu, svojoj slobodi, kako će se oblačiti, što će govoriti i što raditi, civilizacijske su vrijednosti koje bi trebale vrijediti svaki dan. No, većina se tih vrijednosti ipak sjeti tek 8. ožujka, na Međunarodni dan žena, koji se obilježava od 1977. godine.

“Na Međunarodni dan žena slavimo postignuća žena i djevojaka u svim aspektima života u svakom kutku svijeta. Također prepoznajemo i ogromne prepreke s kojima se suočavaju- od strukturalne nepravde, marginalizacije, nasilja do kaskadnih kriza koje najrije utječu na njih i najgore, nijekanje njihove osobne autonomije i prava na njihova tijela i živote. Diskriminacija na temelju spola šteti svima, ženama, djevojkama, muškarcima i dečkima. Međunarodni dan žena je poziv na akciju”, poručio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres u svojoj poruci za ovogodišnji Dan žena.

Mnogi znaju da je ovaj datum obilježen slavljem ženskih sloboda i prava, prisjećanjem na povijesne uspjehe, ali i upozoravanjem na sve sfere gdje je spolna nejednakost vidljiva i danas.

No, dio javnosti možda i ne zna kako i zašto je upravo 8. ožujka postao datum borbe za ženska prava.

Njujorški prosvjed i europska socijalistkinja

UN objašnjava da je slavljenje Dana žena 8. ožujka povezano sa ženskim pokretima tijekom Oktobarske (Ruske) revolucije 1917. godine. Osim Rusije, važno je uračunati i značajnost događaja u SAD-u i diljem Europe.

Marxova memorijalna knjižnica objašnjava da ”Motivacija za Međunarodni dan žena ima dva izvora: Borba žena radničke klase za formiranje sindikata i borbe za žensku franšizu. Ova su dva pitanja ujedinile europske žene s njihovim američkim sestrama”.


Tu su posebno istaknuli 1908. godinu, kada su stotine žena krojačica u New Yorku demonstrirale na trgu Rutgers na istočnom Manhattanu, tražeći pravo glasa i formiranje vlastitog sindikata. Famozni se prosvjed dogodio 1908. godine, 8. ožujka, a iduće godine, umjesto stotine, okupilo se 30-ak tisuća krojačica i uspjele su osnovati prve trajne sindikate za radnice SAD-a .

Potom je u Europi Clare Zetkin 1910. godine na konferenciji u Kopenhagenu predložila organiziranje Dana žena čija će svrha biti podupiranje borbe sufražetkinja, a navela je kako kako se taj zahtjev treba odraditi prema socijalističkim načelima.


Prijedlog je dobio podršku, a 8. ožujak je bio preferirani datum, ali u tom trenutku nije bio određen i kao službeni.

No, Dan žena je bio obilježen demonstracijama i prosvjedima u godinama prije Prvog svjetskog rata, a u Austro-Ugarskoj, kojoj je tada pripadala i Hrvatska, obilježavao se 18. ožujka 1911. godine. Isti su datum slavile Njemačka, Danska i Švicarska, a SAD svake zadnje nedjelje u veljači.

Žene junakinje Lenjinove revolucije

Za obilježavanje Dana žena na 8. ožujak ključnu ulogu odigrao je Lenjin, a nakon revolucije 1917. godine, Međunarodni je dan žena imao važnu ulogu i značaj za socijalističke revolucionare.

“8. ožujka (1917.), radnice u Petrogradu su održale masovni štrajk i prosvjede tražeći mir i kruh. Štrajk se širio od tvornice do tvornice i efektivno postao ustanak. 1922. godine, u čast ženske uloge na Dan žena, Lenjin je 8. ožujka službeno proglasio njihovim danom”, objašnjava Marxova knjižnia.

Zagrepčanke marširaju

Dok su zagrebačke ulice slavile Dan žena kao dio Jugoslavije, tradicija nije prestala ni u neovisnoj Hrvatskoj.

Tako će se od 18 sati u srijedu, s okupljanjem na Trgu žrtava fašizma održati Noćni marš žena i aktivistkinja koje žele slobodu pod ovogodišnjim motom: “Štrajk u kuhinji, štrajk na ulici”.

“Marširajmo za društvo u kojem naše zdravlje ne ovisi o stanju na tekućem računu, koje ne čini bogate bogatijima, a siromašne siromašnijima. Želimo živjeti od svog rada, a ne preživljavati. Želimo društvo u kojem penzionerke ne kopaju po smeću, migrantkinje se ne prebija na granicama i baca natrag u rijeke, trans osobama ne ugrožavaju životi – ni u Saboru ni na ulici ni online. Naš rad, naše zdravlje, naši domovi i naši životi politička su pitanja, a odgovornost da živimo bez straha uzimamo u svoje ruke. Mizoginistima, klečateljima, obiteljašima i transfobima poručujemo: nećete nas prestrašiti, nećete nas ušutkati! Vaše prijetnje motivacija su nam da budemo još glasnije, solidarnije i odvažnije. Odustajanje nije opcija”, poručili su organizatori iz udruge Faktiv.