Zelena zgrada, kako se popularno naziva poslovno-stambeni kompleks u novozagrebačkoj četvrti Utrini, umjesto da je ispunjena stanarima, obiteljima i drugim korisnicima, i umjesto da je sjedište poslovnih subjekata, već 13 godina čeka završetak radova koji su zaustavljeni zbog birokratskih institucija, pravosuđa i jedne banke.
Otkako su zaustavljeni radovi, došlo je do devastacije objekta: pokradene su IPT stanice, radijatori, klime, elektro-ormari, prozori, vrata… Štete su teško procjenjive.
Investitor i vlasnik ovog projekta, Neven Jurković, objašnjava zbog čega je “zapela” njegova realizacija. Zasad je blokirano čak 176 stanova, ukupne vrijednosti od oko 50 milijuna eura, koji se ne mogu prodati na tržištu, što donosi štetu svima onima koji su sudjelovali u ovom poslu.
Postala misterij: Ogromna zelena zgrada u Novom Zagrebu izaziva čuđenje već 13 godina
Žrtve kriminala
“Zelena zgrada, i ja osobno, žrtve smo udruženog kriminala”, počinje za tjednik 7dnevno svoju priču o ovom problemu Jurković, ustvrdivši kako je sve kreirala bivše uprava poznate banke.
Kaže kako je sve blokirano i zataškava se 13 godina, kako se ne bi otkrile osobe koje su odgovorne za milijunske štete uzrokovane nezavršavanjem ovog objekta. Tvrdi kako je katalog kaznenih djela koji se primjenjivao, kako bi mu se oduzeo projekt, impresivan: od pljački, ucjena, reketa, prevara, krivotvorenja poslovnih isprava, zloporabe položaja i ovlasti, lažnog ovjeravanja, pranja novca, utaje poreza na dobit, utaje PDV-a.
“Ja i moja obitelj na ovom projektu radimo od 1994. godine. Ovo građevinsko zemljište kupio sam dijelom svojim novcem, pozajmicom, a dijelom sredstvima iz kredita – od Grada Zagreba na natječaju, a ono je trebalo biti oslobođeno od osoba i stvari. Takav je bio ugovor.
Međutim, druga gradska služba zemljište je dala u zakup trećim osobama i ja nisam mogao ući u posjed. Nisam htio isplatiti kupoprodajnu cijenu u cijelosti dok mi se ne preda zemljište oslobođeno od stvari i ljudi u skladu s potpisanim ugovorom. Zemljište je oslobođeno tek nakon dvije i pol godine, a mi smo potom ishodili lokacijsku dozvolu i 2006. krenuli u realizaciju projekta”, priča Jurković.
Problem s bankom
Kaže kako je na početku, u pregovorima s bankom, iznio problem koji je imao s Bandićem.
“Tada mi je banka ponudila kredit u iznosu od 135 milijuna kuna za gradnju uz kamatnu stopu od 6,5 %, uz uvjet da priznam neosnovane kamate Gradu koje će se isplatiti iz kredita. Ugovor sam potpisao 2007. i priznao neosnovane kamate Gradu, ali banka ga nije htjela ispuniti.
Tražili su od mene dva milijuna eura mita koje nisam htio platiti i doveli me u situaciju da izgubim cijeli projekt od 500 milijuna kuna zbog 3,5 milijuna kuna neosnovanih kamata. To nisam mogao dopustiti i potpisao sam ugovor i danas mi je drago da sam ga potpisao jer me to spasilo”, navodi te dodaje kako ga je u nastavku poslovanja banka ucijenila da potpiše drugi ugovor u kojem su mu kamatu sa 6,5 % dignuli na 12 %.
“Također, banka je novim ugovorom sebe i svoju sestrinsku firmu postavila za odgovorne osobe na gradilištu, umjesto mene u procesu građenja. Tako su mi uskratili da samostalno odredim upravitelja projekta, da obavljam financijsku kontrolu, da odredim svoj nadzor i izvođače radova koji su najbolji i najpouzdaniji.
S obzirom na to da sam mesar po struci i nisam stručna osoba za gradnju i nemam iskustva u građenju, a ni ljude za gradnju, banka je ugovorom definirala sebe i svoju tvrtku kćer da upravljaju cijelim procesom izgradnje kao stručne i odgovorne osobe”, pojašnjava Jurković.
Ozbiljni problemi
Dodaje kako tada nije sumnjao u prevaru jer je mislio da će banka najbolje štititi novac i objekt.
“I za to sam platio njihove usluge 12 milijuna kuna plus lihvarske kamate od 12 %. No, ni to im nije bilo dovoljno. Htjeli su mi oteti sav novac, zemljište i projekt i uništiti moja društva i moju obitelj”, dio je ispovijesti koju je Jurković iznio u tjedniku 7dnevno.
Kaže kako je nakon utvrđene odgovornosti, banci i njezinim odgovornim osobama odmjerena visina štete.
“Na kraju smo napravili kompenzaciju i banku isplatili u cijelosti. Međutim, banka nam je ostala dužna velike iznose za štete na objektu i za štete od neispunjenja ugovornih obveza po devet potpisanih ugovora, riječ je o velikoj vrijednosti i ugovornom odnosu od 2005./2006. do danas i za sve štete smo pokrenuli tužbe u zakonskim rokovima”, kaže Jurković.
Što dalje?
Na pitanje kako konačno riješiti taj slučaj i završiti projekt, kazuje kako institucije trebaju provesti dokumentaciju i objekt osloboditi od mafijaških fondova iz Malte koji su se protuzakonito upisali.
“Banka nam je trebala vratiti te dokumente jer je isplaćena u cijelosti, ali nije, nego stvaraju pomutnju kako bi izbjegli odgovornost i kako ne bi platili porez. Prodajom svojih nepostojećih potraživanja, za mali novac, oštetili su i RH i samo tonu u sve veći problem.
Nama je u cilju završiti objekt, ali nismo mogli jer naše institucije nisu radile u skladu sa zakonom, i ne želimo ništa raditi dok sud ne završi postupak stečaja. Objekt pripada nama jer smo izlučni vlasnici i nakon izdvajanja iz stečajne mase nastavit ćemo sa završetkom objekta.
