Zagrepčani za kvadrat stana traže više od 2.000 eura, a realno ga prodaju za čak četvrtinu manje

SNIMIO DAMJAN TADIC

Cijene stanova u Zagrebu ne prestaju rasti, a čini se kako se u dogledno vrijeme neće prizemljiti na cijene na koje smo bili naviknuti 2016. godine.

Jutarnji list prikupio je statističke podatke o kupoprodaji nekretnina koji pokazuju kako su astronomske cijene u konstantnom porastu otkako je ministar graditeljstva postao HNS-ov Predrag Štromar koji su sada pokrenuli sada već četvrti krug subvencioniranih stambenih kredita koji nisu toliko efikasni kao što obećavaju.

Odnosno – tražene cijene koje prodavatelji oglašavaju na internetskim oglasnicima u stvarnosti, do trenutka potpisivanja kupoprodajnih ugovora, padaju i do nevjerojatnih 35 posto, što je dosad na tržištu nezabilježena razlika između traženih i ostvarenih cijena nekretnina, piše Jutarnji list.

Portal Njuškalo svakoga mjeseca izrađuje statistiku o prosječnim traženim cijenama nekretninama odnosno prodavateljima koji su tijekom posljednja tri mjeseca pokušavali prodati nekretnine na području glavnog grada. U prosjeku su za kvadrat stana tražili malo više od dvije tisuće eura.

Preciznije, prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu je iznosila 2079 eura, a u listopadu je narasla za jedan euro, a do kraja mjeseca je narasla na 2083 eura.

Prema statistici koju je Ministarstvo graditeljstva dostavilo spomenutom portalu, u posljednjem krugu subvencioniranih kredita na području grada Zagreba prodano je 909 stanova, čija je prosječna cijena subvencioniranog iznosila 1507,90 eura što pokazuje veliki nesrazmjer cijena. Prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu je otprilike 35 posto viša na tržištu.

Screenshot Njuškalo

Kako je za Jutarnji list pojasnio predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović, agenti već neko vrijeme na tržištu bilježe iznimno visoke razlike između traženih i postignutih cijena nekretnina koja je prema njihovoj računici prerasla granicu od deset posto, a što se dosad računalo kao krajnja razlika između traženih i realiziranih cijena.

“Mi već dugo upozoravamo kako je situacija na tržištu nerealna te smatramo kako bi se razlike među cijenama napokon trebale ispuhati. Ipak, iskustvo nam pokazuje da će za to trebati dosta vremena jer smo nešto slično ovome iskusili još 2008. godine, u razdoblju kad je počela kriza. Sad je, naravno, ne očekujemo, no kad je 2008. tržište ostalo zakočeno te se broj transakcija smanjio za čak 70 posto, trebalo je proći i do šest mjeseci da se cijene napokon počnu spuštati na realnu razinu”, rekao je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruge poslovanja nekretnina pri HGK te dodao kako usporedba traženih i realiziranih cijena “subvencioniranih” stanova ima i nešto mana.


Komentari