STRUČNJACI SU POTVRDILI: Evo koje vitamine trebate uzimati, a koji su beskorisni i štetni

flickr

Sezona viroza i prehlada u punom je jeku, a vitamini su ono za čime često posežemo kako bi izlječenje ubrzali.

 

Mnoga istraživanja koja se provode već godinama nisu iznjedrila nijedan dokaz da vitami i dodaci prehrani imaju pozitivne utjecaje na naš organizam. Čak štoviše, nedavni rezultati pokazali su kako su neki od vitamina štetni,. Ima onih koje vežu uz nastanak raka, a neki pak, povećavaju rizik od nastanka bubrežnog kamenca, piše Business Insider.

Bez obzira na ova saznanja, navike uzimanja vitamina nisu se mijenjale u posljednjih 10 godina. U nastavku teksta donosimo vam popis “dobrih” vitamina i onih koji to nisu i što konzumirati umjesto njih.

Multivitamini

Ovo slobodno možete preskočiti, sve što vam treba dobit ćete kroz uravnoteženu prehranu.

Desetljećima se smatralo da su multivitaminski preparati od ključnog značaja za opće zdravlje: vitamin C jača imunuitet, vitamin A čuva vid, vitamin B daje energiju.

Osim što se svi sastojci nalaze u namjernicama koje jedete, studije su pokazale da unošenje prevelikih količina može biti štetno. Veliko istraživanje objavljeno 2011., u kojoj je tijekom 25 godina sudjelovalo oko 39.000 starijih žena, pokazalo je da su žene koje duže uzimaju multivitaminske preparate izložene većoj opasnosti od smrti nego one koje ih nisu uzimale.

Vitamin D

Ovo biste trebali uzimati, on jača kosti i nema ga u puno namirnica.

Vitamin D veoma je važan sastojak koji jača kosti tako što doprinosi apsorpciji kalcija. Izlaganje sunčevoj svjetlosti također pomaže organizmu da ga proizvede, ali zimi te svjetlosti nema dovoljno. Nekoliko skorijih istraživanja pokazalo je da ljudi koji uzimaju vitamin D u prosjeku žive duže od onih koji ga ne uzimaju.

Antioksidansi

Preskačite ih, pretjerano konzumiranje može izazvati određene vrste raka.  

Vitamini A, C i E su antioksidansi koji se u različitim oblicima nalaze u mnogim vrstama voća, naročito u bobičastim plodovima, i povrća, i smatralo se da štite od raka.

Istraživanja su pak pokazala suprotno, pretjerano uzimanje može biti štetno. Muškarci pušači koji su redovno uzimali vitamin A češće su obolijevali od raka pluća od onih koji to nisu činili. U studiji iz 2007., koja je analizirala nekoliko vrsta preparata antioksidanasa stoji: Primjena beta karotena, vitamina A i vitamina E mogu doprinijeti povećanju smrtnosti.

Vitamin C

Preskočite uzimanje ovog vitamina, bolje je da pojedete koji ukusni citrus.

Pomama za vitaminom C, koju je izazvao kemičar Linus Pauling 1970-tih godina kada je preporučio dnevni unos od oko 2000 miligrama, a najmanje 200-250 miligrama dnevno, zapravo neosnovana, kažu mnogobrojne studije. Osim toga kažu i da vitamin C nimalo, ili gotovo nimalo ne doprinosi sprječavanju prehlade. Baš naprotiv, pretjerane doze od 2000 miligrama i više povećavaju rizik od bubrežnog kamenca.

Dakle, trudite se unjeti vitamin C kroz prehranu. Osim limuna i šipka, crvena paprika, kivi, brokula, naranče i jagode vrlo su bogati ovim vitaminom!

Vitamin B3

I ovo možete preskočiti, radije pojedite tunjevinu, ciklu ili losos.

Iako su nas goinama uvjeravali kako je vitamin B3 dobar za sve: od Alzheimerove bolesti do bolesti srca, znanstvenici, odnedavno apeliraju na liječnike da ne pretjeruju kada pripisuju preparate s vitaminom B3.

Sveobuhvatna studija iz 2014, u kojoj je sudjelovalo više od 25.000 srčanih bolesnika, pokazala je da dugotrajno konzumiranje vitamina B3 kako bi se povećao nivo ‘dobrog, HDL, kolesterola, ne smanjuje učestalost infarkta, moždanog udara i smrti. Uprvo suprotno, dugotrajni konzumenti suplemenata B3 češće su obolijevali od infekcija, problema s jetrom i unutrašnjeg krvarenja nego oni koji su uzimali placebo.

Probiotici

Ni ovo ne trebate uzimati, znanost još nije dovoljno napredovala da bi oni imali utjecaja na naš organizam. Umjesto njih popite jogurt.

Ideja o probioticima zapravo je vrlo jednostavna. Želja je potaknuti razvoj milijuna korisnih bakterija u našim crijevima. Međutim, primjena zamisli u praksi ipak je malo složenija. Efekti probiotika za sada vrlo različiti. Ponekad pomažu, ponekad ne. Zbog toga bolje popijte jogurt umjesto da kupujete probiotičke preparate koji baš nisu jeftini.

Cink

Ovo uzimajte. Radi se o jednom od rijetkih sastojaka koji mogu skratiti trajanje prehlade.

Za razliku od vitamina C, za koji se pokazalo da ni najmanje ne doprinosi sprečavanju ili liječenju prehlade, cink očigledno skraćuje trajanje simptoma.

Prehlađeni ljudi koji su ga počeli uzimati brže su ozdravili i imali su blaže simptome od ljudi koji su uzimali placebo, pokazuje istraživanje iz 2011.

Vitamin E

Preskočite ga, pretjerano konzumiranje povećava rizik od određenih vrsta raka, bolji vam je špinat!

I vitamin E također je antioksidans, apopulariziran je kao supstanca koja navodno štiti od raka, ali je studija iz 2011. pokazala da rizik od raka prostate veći kod muškaraca koji uzimaju vitamin E nego kod sudionika koji su uzimali placebo.

Previsoke doze vitamina E znače i veći rizik od smrti, zaključak je studije iz 2005. Stoga, ako želite unjeti vitamin E pojedite salatu od svježeh špinata. Namirnice bogate vitaminom E su i biljna ulja, posebno suncokretovo, kao i sjemenke, bademi, kikiriki i jaja.

Folna kiselina

Uzimajte je ako ste trudni i ako želite zatrudnjeti.

Folna kiselina je vitamin B koji organizam koristi za proizvodnju novih stanica. Stručnjaci preporučuju ženama koje žele postati majke oko 400 mikrograma folne kiseline dnevno zato što je njihovom organizmu potrebno više ove supstance kada u utrobi nose fetus.

Nekoliko većih istraživanja pokazuje da suplementi folne kiseline prije i tijekom trudnoće smanjuju opasnost od oštećenja neuralne cijevi, ozbiljnog i smrtno opasnog oštećenja mozga, kralježnice ili kralježnične moždine novorođenčeta.

Komentari