Gradska skupština danas je usvojila odluku kojom će Grad Zagreb isplatiti 70 posto utvrđene štete od nevremena onima koji su do 12. travnja prijavili štetu na stanovima, kućama ili automobilima. Iz izjava gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovog tima daje se zaključiti kako je Zagreb “rekordno brzo” postupio u ovom slučaju, na način na koji nijedan grad to nikada nije učinio, da “nisu dužni isplatiti ali su solidarni”, te niz drugih izjava koje bi građane trebali uvjeriti kako je isplata samo formalnost.
Igrom slučaja samo dan ranije na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu jedan je stanovnik Samobora napokon uspio, gotovo šest godina od događaja, dobiti presudu po kojoj je Grad Zagreb dužan nadoknaditi štetu koju mu je na automobilu uzrokovao potres. Radi se o takozvanom “petrinjskom” potresu koji je razorio dijelove Korduna i Banovine, ali posljedice je osjetio i Zagreb koji je već bio teško oštećen “zagrebačkim” potresom u proljeće iste godine.
Prema presudi, Zagreb je muškarcu dužan platiti gotovo 2300 eura i sudske troškove. Radi se o totalnoj šteti na automobilu marke Renault koji je kobnog dana bio parkiran na javnom parkingu Zagrebačkog Holdinga. Muškarac je automobil kupio samo dva mjeseca ranije. Pri potresu na njega su popadali planovi s danas već odavno razrušene zgrade Paromlina uz koju je bio parkiran. Pritom, što je bilo važno za sudski proces, nigdje nije bilo znaka da se na tom mjestu ne smije parkirati ili da je parkiranje rizično.
Osporavali policijski očevid
Zanimljivi su argumenti kojim Grad Zagreb muškarcu godinama odbija isplatiti odštetu. Naime, čovjek u tužbi tvrdi ono što znaju svi Zagrepčani, da je zgrada Paromlina u vrijeme potresa bila u izuzetno lošem stanju oko kojeg Grad nije učinio ništa kako bi spriječio otpadanje dijelova u slučaju ovakvog događaja. U svom svjedočenju vlasnik vozila rekao je i da je zvao policiju, no kad im je rekao registraciju rekli su da su 20 minuta ranije kolege već vidjeli i popisali taj automobil zbog čega nemaju potrebe ponovno izaći na teren, tako da je on samo napravio fotografiju auta i zgrade te otišao.
Na temelju toga Grad tvrdi da, s obzirom da nema zapisnika, nije proveden policijski očevid. Od plaćanja su se pokušali izvući i tvrdnjom da je potres nemoguće predvidjeti, a tvrdili su i da je zgrada Paromlina kulturno dobro koje je bilo primjereno održavano. “Istina je da su nakon potresa 29.12.2020., dakle nakon ovog štetnog događaja zaostala oštećenja koja je bilo potrebno sanirati, ali ta činjenica, jer se radi o vremenskom periodu nakon 29.12.2020. nije relevantna za ovdje opisani štetni događaj.
Tužitelj ničim ne dokazuje da su na predmetnoj nekretnini prije nastanka štetnog događaja postojala oštećenja koja su u izravnoj vezi s nastalom štetom opisanom u tužbi”, ustvrdio je zastupnik Grada na sudu govoreći o zgradi Paromlina.
Višegodišnji proces
Vlasnik automobila rekao je da je dan nakon potresa otišao u osiguravajuću kuću gdje su mu rekli da je šteta na vozilu totalna. Tada je počela klasična hrvatska birokratska priča u kojoj institucije prebacuju odgovornost jedna s druge. Grad Zagreb upućivao ga je da se za odštetu javi Zagreb Parkingu, a oni mu govorili da se mora javiti u Grad. Frustriran i bez rješenja na vidiku, naposljetku je morao podići sudsku tužbu kako bi dobio odštetu.
Interesantna je pravna konstrukcija kojom su htjeli odbaciti štetu kao totalnu. Odvjetnici Zagreba tako su rekli da su na vozilu “nastala vanjska oštećenja čiji je popravak naknadno ocijenjen kao ekonomski neisplativ”, što po njima nije totalna šteta iako je upravo to – da je popravak skuplji od vrijednosti automobila – gotovo pa definicija pojma totalna šteta. No, pravna bravura koju su zagrebački zastupnici iskoristili kaže da je popravak bio “neisplativ”, ali dakle ipak moguć, pa nije totalna šteta.
Sve to sud je odbacio i naložio Gradu da muškarcu isplati odštetu zajedno s kamatama. Problem je jedino u tome što se, iako je prošlo toliko godina od potresa, radi tek o prvostupanjskoj presudi koja time nije pravomoćna pa Grad Zagreb na ovakvu odluku ima pravo žalbe, koju će vjerojatno iskoristiti.
