U lipnju je gradski park Zrinjevac proslavio 150 godina svojeg postojanja. Pod njegovim platanama hladile su se i šetale generacije Zagrepčana, a ova velika obljetnica ponukala nas je da istražimo povijest ostalih gradskih parkova.
Park koji je posljednjih godina zasjao u novom ruhu i rekonstrukcijom mu je vraćen stari sjaj, zapravo je najstariji javni park u Zagrebu. Njegov nastanak seže u prvu polovicu 19. stoljeća, gdje je zamišljen kao produžetak tzv. Južne promenade, današnjeg Strossmayerovog šetališta.
Zaboravljeni park
Riječ je o Parku Grič, uređenom 1832. Bio je dio projekta kojim se transformirao Gornji grad, te se njegova stara jezgra povezivala s Donjim gradom i tako otvarala.
Takvozvani “vodomet”, tj. vodoskok kipara Ivana Rendića u njega je postavljen 1887., te se održao do 1949. S vremenom se park zapušta i pomalo pada u zaborav.
Gotovo 200 godina kasnije, Grič izgledom podsjeća na svoj prvotni oblik, jer čak je izrađena i kopija mramorne fontane koja se nalazi u njegovu samom središtu. Klupice su izrađene u duhu 19. stoljeća, a postavljena je i plinska rasvjeta koja osvjetljava i ostatak Gornjeg grada.
Godine arheološkog kopanja
Arheološka istraživanja na njegovu su području trajala gotovo 15 godina, točnije od 2003. pa sve do 2017., kad je park uređen kao arheološki park i šetalište, u kojem je istražena njegova povijesna slojevitost, od prapovijesti do danas.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Bogata povijest grada rezultirala je bogatom arheološkom slojevitošću lokaliteta. Istraživanjem je utvrđena kronološka slika koja se sastoji od prapovijesnog sloja od 10. do 7. stoljeća prije Krista, sloj gradnje bedema u 13. stoljeću, horizont gradnje Anžuvinske palače u 14. stoljeću, kao i groblje iz 16. stoljeća. Konačno, posljednji je sloj novovjekovna struktura.
Bedem iz 13. stoljeća
Temelji jugozapadne kule i otkopani zapadni dio gradskog bedema s kulom omogućuju doživljaj srednjovjekovne utvrde koju su oko Gradeca sagradili stanovnici.
Podsjećamo, izgradnja utvrde oko grada bila je jedna od obveza koju je grad dobio uz titulu slobodnog kraljevskog grada. To je Gradec dobio Zlatnom bulom kralja Bele IV. 1242. Već 1261. utvrda je bila sagrađena.
Groblje ispod svega
Tijekom istraživanja arheolozi su u parku pronašli i groblje koje datira u 16. stoljeće. Pronađeno je 225 grobova čiji su pokojnici bili zakopani umotani u tkaninu ili položeni u drvenom lijesu.
Glava većine pokojnika gledala je prema istoku tj. u smjeru izlaska sunca. Tako su položeni To je nekada bila kršćanska ideja o ponovnom Isusovom dolasku. Neki su pokojnici bili položeni u lijes, a neki su bili zamotani u tkaninu.
Vjeruje se kako je groblje nastalo u razdoblju nakon pojave prve osmanlijske vojske u okolici Zagreba 1469., dok su prvi pokopi bili nakon 1473. Posljednji ukopi datiraju oko 1620., jer tad je otvoreno groblje izvan gradskih zidina.
Radi se o Jurjevskom groblju, pored kapelice svetog Jurja u današnjoj Jurjevskoj ulici. Nekadašnje groblje već od sredine 17. stoljeća kao vrt su koristili kapucini. Njihov samostan nalazio se na današnjem obližnjem parku Bele IV. Kapucinski red raspušten je 1788., te su oni napustili ove prostore.
