PRVA ‘KUNA’: Kovnica novca u Zagrebu je postojala već u 13. stoljeću, a kazna za krivotvoritelje bila je jeziva

Osim što je lepi naš grad, Zagreb ima i fascinantnu prošlost o kojoj redovito pišemo. Evo novog detalja iz povijesti našeg grada. Kao grad s velikom i dugom povijesti, Zagreb se diči mnogim “prvim” postignućima. Jedan od njih je i vlastita valuta.

OD CVIJEĆA DO OTOKA: Inspiracije za imena gradskih ulica ne manjka – tu su Štoki, Čmarci, Kitani, ali i kaktusi i maćuhice

Prva kovnica novca u gradu seže u 13. stoljeće. Kovali su se srebrni novčići teški jedan gram, a zvali su se denarii zagrabienses, tj. zagrebački denari. To je zapravo bila prva kuna, jer na prednjoj strani nalazila se kuna, ispod koje je bila zvijezda. Na naličju kovanice bio je dvostruki križ, zvijezda Danica, polumjesec i dvije okrunjene glave na kojima je bilo početno slovo imena onoga tko je dao kovati denar.

Pravo na kovanje novca imali su samo kralj, ban i herceg. Kako je kovani novac tad bio jako cijenjen, kazne za krivotvoritelje bile su opake. Uhvaćenom s krivotvorenim novcem, ili onome tko je s njime plaćao znajući da je riječ o krivotvorini, usijanim novčićem žigosali bi čelo.

Potom bi ga proveli po cijelom Gradecu, pa bi gradski henkar, točnije krvnik, krivotvoritelja živog spalio na Zvezdišću, koje je lokacijski na početku današnjeg Tuškanca.

Kovnica se nalazila na Markovom trgu 9, a po prvi se put spominje 1260. Danas je tamo spomen-ploča, koja podsjeća kako je kovnica tamo bila do 1384.

Kad se ponovno nalazi spomen kovnice, u 16. stoljeću, doznaje se kako je imala stručno osoblje. Uz nekoliko kovača, tamo su radili ljevač, rezbar, kušalaci, talilaci, tekliči i radnici. Svi oni bili su zaduženi za izradu novca.

Podatak o kovnici ponovno se nalazi tek u 19. stoljeću, za vrijeme vladavine bana Jelačića, kad su se izrađivale srebrne cvancige. Na licu kovanice bilo je banovo poprsje, a uz rub je stajao natpis: “Pod banom Josipom Jelačićem Bužinskom”.

Na naličju cvancige bili su ilirski simboli, polumjesec i zvijezda, koji danas krase grb Grada Zagreba.

Grad je svoju kovnicu ponovno dobio uspostavom Republike Hrvatske. Predsjednik Franjo Tuđman otvorio ju je 14. siječnja 1994., u Hrvatskom novčarskom zavodu u Savskoj. Tamo su se, do uvođenja eura kao valute, kovale lipe i kune.

Komentari