Pod nazivom „Gornjogradska ljepotica – Palača Amadeo”, na Zrinjevcu je otvorena izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koja prezentira ljepotu i iznimna kulturno-povijesna svojstva te jedinstvene građevine.
U palači Amadeo koju je dao podignuti grof Antun Pejačević 1796. godine, nalazi se Prirodoslovni muzej koji je trenutačno u obnovi teškoj impresivnih 118 milijuna kuna.
No, prije nego što se tamo smjestio jedan od važnijih muzeja u gradu, palača Amadeo bila je – teatar Amadeo. Prvo javno kazalište u Zagrebu!
Plemstvo obrazuje narod
Grof Antun Pejačević bio je pripadnik virovitičkog plemstva s mnogobrojnim posjedima diljem Slavonije ali i Zagreba. Na gradskim bedemima dao je podignuti palaču koja je tada bila zgrada s plesnom dvoranom, da bi kasnije postala teatar Amadeo.
Izuzev toga, dao je i zemljište na Tuškancu kako bi se izgradila i osposobila streljana – najstarija sportska građevina u Zagrebu.
Nijemci koji govore kajkavskim
Mađarski grof Antun Amade de Varkony 1797. godine u Pejačevićevoj palači osniva prvo zagrebačko javno kazalište pod nazivom Amadeov teatar kojeg vodi sve do zatvaranja 1834. godine. Ujedno, on je bio i jedan od najznačajnijih zagrebačkih župana.
Po kazalištu je dotadašnja Blatna ulica dobila ime Kazališna ulica, a kazalište po vlasniku palače Amadeovo kazalište.
Amadeov teatar bilo je važno mjesto zagrebačkog kulturnog života posebice jer je tamo izvedena prva predstava na kajkavštini. No! Ne samo prva predstava na kajkavštini, već prvi scenski prikaz na domaćem jeziku kojeg je izveo – njemački glumac!
Posebice je upečatljivo to što je Dragutin Rakovac (suradnik Ljudevita Gaja i ugledni preporoditelj), preveo dvije njemačke komedije na kajkavštinu, a izvodili su ih njemački glumci. Na plakatima za predstave stajalo je “upozorenje”, da će glumačka “ostra marljivozt slomiti” sve jezične prepreke.
Prvenstveno, teatar Amadeo imao je odgojnu ulogu u oblikovanju domaće jezične sredine i kulturno – umjetničkog života Zagreba. Posljednjih godina pak, Scena Amadeo uprizoruje neke od najgledanijih predstava u atriju Prirodoslovnog muzeja.
Ove godine, a niti iduće neće, naime Palača Amadeo krenula je u temeljitu obnovu, u potpunosti financiranu novcem iz EU fondova, tešku čak 118 milijuna kuna. Taj će zahvat gornjogradskoj ljepotici dati novi život, atraktivniji prostor, više posjetitelja, uostalom sve što i zaslužuje!
