Zagrebački rom tvrdi da ga popularni naziv vrijeđa: ‘To je kao da Splićaninu kažete da je tovar’

8. je travnja, diljem svijeta se obilježava Svjetski dan Roma. Datum nije odabran slučajno, riječ je o sjećanju na 1990. godinu i događaj iz poljskog Serocka gdje je obilježena obljetnica velikog romskog okupljanja iz Londona sedamdesetih, a tamo i tada je proglašena romska himna (Đelem, Đelem) te romska zastava (kotač ispred zeleno-plave pozadine).

Danas, 36 godina kasnije, datum je ostao zajedno s problemima s kojima se Romi diljem svijeta i dalje svakodnevno susreću. Tako je i u Hrvatskoj, a mi smo na današnji dan ususret velikoj proslavi Svjetskog dana na Ribnjaku kontaktirali Sinišu-Senada Musića, zagrebačkog Roma i podpredsjednika platforme ROM HR koji je bez dlake na jeziku progovorio o tome kako je biti rom u Zagrebu.

Musić nam je rado odgovarao na pitanja telefonski, taman pred ekranizaciju predstave “Prosidba” koja se izvodi u zagrebačkom parku Ribnjak. Za početak, prije razgovora o svemu što tišti Rome u Zagrebu, ispričao nam je o čemu se točno radi spomenuta predstave. Radnja je smještena – na Pešćenicu.

‘Normalno da me vrijeđa’

“Hrvat koji dolazi u prošnju. To je komična predstava, ali ima ozbiljnu konotaciju. Sve predstave koje radimo dotiču se problema diskriminacije, ali ova priča je nešto drugačija, želimo da se ljudi danas, na Svjetski dan Roma, opuste i dobro nasmiju. Ovo je peta po redu izvedba, ulaz je besplatan”, otkriva nam Musić.

Nakon razgovora o predstavi, okrenuli smo se najvažnijem, a to su svakodnevni problemi s kojima se susreće romska zajednica u Hrvatskoj. Evo kako je prokomentirao pitanje kako je biti rom u Zagrebu. Vrijeđa li ga kada ga zovu Ciganom? “Normalno da me vrijeđa, to je kao da Dalmatincu ili Splićaninu kažete da je tovar.

Pogotovo ako znate što zapravo znači riječ ‘Cigan’. To je oznaka za nedodirljivog, ali ne u pozitivnom smislu te riječi. Kao da smrdi, da se s njim ne treba petljati itd. Više puta sam držao predavanja u školama, znate one grafite ‘Mamiću cigane’. Pa nije da misle da je on Rom. Imate i navijačke skupine, jedni druge zovu Ciganima, to vam dovoljno govori.

‘Ciganjenje, ne budi Cigan, ciganska posla’

Kada govorimo o Romima, stereotipi su sveprisutni. Pitali smo sugovornika koji od njih je najmanje istinit i samim time štetan za Rome ali i društvo u cjelini. “Svi stereotipi su zasnivani na iskustvu. Mislim da je u ovom slučaju problematična upravo generalizacija koja iz nje proizlazi. To je kao da za Srbina kažete da je četnik a za Hrvata da je ustaša.

Jasno je da postoje ljudi koji odgovaraju tom opisu, ali ne možete generalizirati. Tako se priča da cigani kradu i lažu. To su stereotipi koji su ukorijenjeni u naš mentalitet. Izvedenice riječi Cigan su redovito negativne. Ciganjenje, ne budi Cigan, ciganska posla. Putem toga ljudi koji nisu ni imali doticaj s Romima, stvaraju stereotipe”, priča nam.

Kaže da je to jako opasno, takve izvedenice stvaraju nesvjesnu diskriminaciju, ljudi često nisu ni svjesni da prešutno diskriminiraju pri zapošljavanju ako se pred njima nađe kandidat s potrebnim kvalifikacijama koji je rom. U nastavku smo se dotaknuli institucija. Bave li se one skupa sa zainteresiranim građanima tijekom cijele godine ili samo na današnji datum i naravno, prije izbora.

‘Kriv je sustav, ali i romski političari’

“Mogu vam reći da Zagreb i Hrvatska puno rade na tome, imamo operativni plan za nacionalne manjine, na papiru je to jako dobro. Jasno, imamo i političko djelovanje. Ona glavna stvar, koja se uopće ne radi, a ona je itekako izazovna – a to je integracija, rezidencijalna, obrazovna i prostorna. Romi i dalje žive u segregiranim prostorima”, dodao je Musić i još ispričao kako romska djeca često imaju slabiji, segregirani kurikulum.

“Za to je djelomično kriv sustav, ali i romski političari koji nikako da otvore pitanje o problemima unutar romske zajednice, a to je prvenstveno obrazovanje”, komentirao je. U nastavku smo ga pitali ljute li ga Romi koji svojim postupcima ruše tu novu i realniju sliku o njima. “Ako se ne kaže da je nešto napravio Rom, tu je dovoljno indikatora koji su indikator o kome je riječ”, komentirao je i još dodao:

‘Spominjanje prezimena’

“Tako imamo i spominjanje prezimena u Međimurju i tome slične primjere. Prava istina i prava suradnja institucija i same zajednice je negdje u sredini. Inače, pogledate li o kakvim se postupcima radi, to je često krađa ili neki drugi oblik kriminaliteta koji je vezan za siromaštvo. Pogledate li učestalost s nekom drugom skupinom sličnog financijskog stanja, vidjet će te da su postotci otprilike isti”, ispričao nam je na kraju razgovora.

Kako se u Hrvatskoj odnosimo prema Romima ili bilo kojoj drugoj manjini treba provjeriti mimo Svjetskih i međunarodnih dana koji su im posvećeni. Naučeni obrasci ponašanja i dalje su aktivni kod dijela građana ali situacije iz dana u dan mijenja, i to na bolje kako kaže naš današnji sugovornik.