Krenulo je sa trgovačkim centrima a završilo u školama, vrtićima i još cijelom nizu državnih institucija. Dojave o eksplozivnim napravama koje smo imali prilike vidjeti ranije ovog tjedna doživjele su svoj vrhunac u petak ujutro kada je policija dobila prijetnje za apsolutno sve osnovne i srednje škole, pa čak i vrtiće diljem zemlje.
Djeca su poslana svojim domovima dok policija ne obavi svoj posao provjere, a mediji se sve češće pitaju tko stoji iza ove serije prijetnji. Postavlja se i pitanje motiva, prijetnje stižu policiji o različitim adresama i teško je zaključiti koji interes se krije iza ovakvog širenja panike. Kontaktirali smo dugogodišnjeg stručnjaka za sigurnost Željka Cvrtilu koji nam je na početku rekao kako je ovo novost.
“Moram priznati da se ne sjećam da su bile dojave ovakvih razmjera. Bilo je nešto slučajeva oko suda kada bi bilo neko suđenje, ili krajem školske godine u školama”, govori nam Cvrtila. “Tada nije bilo ni tehnologije za uspješnu provedbu toga. nije bilo puno mogućnosti za provedbu takvih prijetnji uz zaštitu od pronalaska od strane policije. Danas je to teško locirati”, navodi i dodaje:
‘Možda je baš to varka’
“Pogotovo ako preko Interpola ne dobijete podatke od države koja drži neke vama bitne podatke. Ako je državno sponzorirano, jako teško, nemoguće”. U nastavku smo mu prezentirali i same navodne poruke koje su jutros stizale policiji. U Dalmaciji su prijetnje imale predznak islamističkog ekstremizma i svakako djeluje kao da su prevedene na naš jezik.
Cvrtila upozorava, ne treba se zaletavati. “Možda je baš to varka, da se prikrije neki domaći počinitelj, sve je moguće”. U nastavku razgovora smo se pitali ‘što ako’ se ovo nastavi i u narednim danima, primjerice još deset njih u nizu. Prijeti se na sve strane, što svakako iscrpljuje sredstva policiji. Cvrtila tvrdi da će se nešto morati promijeniti prolongira li se ova situacija do daljnjega.
“Treba procijeniti, u tom kontekstu nije potrebno da se baš sve pregleda. Nekoć se to puno slabije gledalo. Primjer, dobijete dojavu da je na sudu bomba. Ipak je tu riječ o zgradi koja je snimana, koja ima svoju zaštitu i preglede na ulazu, alarme i slične. Teško da je netko mogao tamo ostaviti bombu. Pa je sada dalje pitanje treba li trošiti vrijeme na to”, navodi primjer Cvrtila.
Tako postajemo ranjivi
“Ovo je možda i testiranje tih kapaciteta. Gdje ćemo ići, gdje nećemo. I to može biti slučaj. Ali objektivno, ako netko želi da nešto eksplodira, hoće li taj svoju akciju najaviti? Neće. Rijetke su te situacije. Pada mi napamet jedino Bruno Bušić ali on nije imao namjeru da to eksplodira, tu je posrijedi bilo nešto drugo.
Makar treba biti iskren, tako postajemo ranjivi, ako se po dojavama ne pregledava sve. Ako netko ima namjeru postaviti bombu, ići će tamo gdje se ne gleda. Treba procijeniti od objekta do objekta i tako donijeti odluku prioriteta a koji objekti mogu malo i pričekati”, zaključio je Cvrtila temu.
Ipak, naglasio je u razgovoru da su naše službe u kontaktu s kolegama iz EU i da bi eventualna strana ugroza bila primijećena, pogotovo u kontekstu saznanja da se neka sumnjiva naprava kreće prema Hrvatskoj. Gospodarski eksplozivi se strogo kontroliraju pa je mogućnost da se nešto takvo unese u Hrvatsku ipak mala. Kao najveću točku slabosti ipak navodi Schengenski sustav otvorenih granica koji ne pomaže u ovakvim i sličnim situacijama.
Počinitelje je teško pronaći
Na kraju napomenimo da smo kratko pričali i sa domaćim stručnjakom za IT s naglaskom na sigurnosne protokole. On tvrdi da će policija teško ući u trag počiniteljima ako su poduzeli osnovne korake u zaštiti svog identiteta. “Ako je sve poslano sa nekog klijenta poput Gmaila, onda se trebaju javiti Googleu. Ako je Protonmail ili Tutanota i još netko proxy koristi ili Tor nema šanse da ga nađu”, odgovorio nam je u stručnom žargonu.
Tor je naime program s kojim možete relativno uspješno sakriti svoju IP adresu pa samim time i lokaciju. Naravno, nije riječ o savršenom plaštu anonimnosti, ali svakako pomaže u ostvarivanju tog nauma. Protonmail i Tutanota su besplatni alati odnosno mail klijenti s kojima možete anonimno komunicirati. Podsjetimo, ovo nije prvi put da smo u seriji prijetećih poruka. Isto se događalo u prvim mjesecima rata između Rusije i Ukrajine, a počinitelji nisu nikada locirani niti procesuirani.
Jedini trag koji je uočen u ljeto 2022. godine je taj da su prijetnje tada stizale sa ruske domene. Trenutno nema informacija o mogućem izvoru poruka, najvažnije je da ostanu kakve su bile i do sada – lažne. Napomenimo i da je curenjem sadržaja maila procurilo i ime s koje je mail poslan, bez domene. Osoba s tim korisničkim imenom postoji i ima aktivan račun na X-u sa prolematičnim sadržajem. Jasno to ne mora značiti da je taj anonimac poslao same poruke, možda mu je identitet – ukraden.
