Nekada davno, prije 50 ili malo više godina, tržište rada je bilo sve samo ne slično ovom današnjem. U Hrvatskoj je bilo posve normalno provesti cijeli svoj radni vijek na istom mjestu dok se u SAD-u mogao pronaći posao na putu do kuće s posla gdje ste upravo dobili ili dali otkaz.
Uostalom, takva stara ekonomija je predmet internetskih pošalica, uglavnom na komentare starijih koji tvrde kako je prije bilo teže uspjeti na tržištu rada nego što je danas. Mi smo malo istražili kakvo je stanje danas kada su nove vještine itekako tražene. Posla ima, ali ne bilo kakvog. Zbog svega toga, neki panično traže prekvalifikacije kako bi ostali relevantni do odlaska u mirovinu.
Primjerice, upitali smo popularni Chat GPT koja su najpopularnija zanimanja budućnosti, a on nam je spremno odgovorio sljedeće: “Zanimanja budućnosti oblikuju se prema tehnološkom napretku, društvenim promjenama i ekološkim izazovima. Evo nekoliko područja i specifičnih zanimanja koja će biti tražena u nadolazećim godinama: Tehnologija i umjetna inteligencija (AI), Zdravstvo i biotehnologija, Održivost i ekologija, Robotika i automatizacija te Digitalni marketing i kreativne industrije.”
Kontaktirali smo Dominika Raškaja
Prevedeno, iako ne znamo što nam nosi budućnost, ako će se sve odvijati po nekim već utabanim pravcima, kroz desetak godina ćemo kao suho zlato tražiti one koji znaju programirati i razvijati AI, a i ekologija će biti na “cijeni” s obzirom na projicirane probleme koje bismo mogli imati s klimatskim promjenama ne dođe li do radikalnog zaokreta u gospodarskoj politici najvećih zagađivača.
U Hrvatskoj je stanje nešto drugačija. Svjetski trendovi nas ne zaobilaze, ali Hrvatska zbog svojeg geostrateškog položaja ima neke posebne potrebe od svojih radnika. Mi smo kontaktirali stručnjaka za tržište rada Dominika Raškaja koji nam je prokomentirao gdje stojimo i kamo idemo, te imaju li koristi vaučeri HZZ-a koji često potpuno besplatno nude obrazovanje u vrijednosti i do nekoliko stotina eura.
Kako nam je rekao, umjetna inteligencija je sa sobom donijela nove poslove, ali tu su i opasnosti njenog djelovanja. “Koliko donosi dobroga, toliko i lošega. Svjedoci smo da je AI autor lažnih informacija, vidimo i da je spomenuta ekologija pala u drugi plan, a IT sektor je prošao svoj vrhunac još prije dvije godine.
Mladi olako shvaćaju obrazovanje
Što u Americi, što u Europi. Naravno, situacija se malo stabilizirala, ali trenutno su traženi samo oni koji zbilja razvijaju kompleksne sustave. No, nikad se nećemo vratiti na one razine prije korona krize. Proizvodnja će biti ključ budućnosti”, otkrio je. Otvorili smo i pitanje opravdanosti studijskih programa.
I dok u Hrvatskoj još uvijek studiramo besplatno, u nekim zemljama nije tako. Tu je još relativno “jeftino” izgubiti godinu ili dvije vremena na studiranje nečega što se neće završiti, SAD pak svoje studente često tjera u dugove koje potom otplaćuju dobar dio svog radnog staža. “Treba se prilagođavati. Finska je odličan primjer toga, nedavno su se vratili ‘staromodnom’ obrazovanju”, kaže Raškaj.
Problem je i kod mladih, neki to olako shvaćaju. “Treba nam sinergija sindikata, poslodavaca, radnika pa i komore. Moramo se vratiti starim postavkama, a to je što više praktičnog rada, nije cilj znati, ako ste primjerice konobar, sve o čaši, već ju dobro oprati i servirati, to je ključ”, navodi nam sugovornik kako i sam kaže banalan primjer.
HZZ ima vaučere, mnogi za to ni ne znaju
Mnogi ne znaju, ali obrazovanje može biti besplatno i mimo sveučilišta i klasičnih upisa na studijske programe. Primjerice, HZZ je uveo vaučere koji često pokrivaju i do 100% cijene određenog programa, a te cijene se redovito kreću i do nekoliko stotina eura, nekada i više. Upitali smo gosta kako to da je ova mjera i ponuda slabo raširena odnosno, rijetki uopće znaju da mogu kao zaposlena ili nezaposlena osoba dobiti potrebne vještine, besplatno.
“Ne radi se dovoljno na PR-u. S druge strane, imam iskustva i znanja o nekim tim programima. Primjerice, na edukaciju se prijavi 300 mladih, nakon dva mjeseca ih ostane pola. Misle da im to obrazovanje ne treba, imaju plan otići na zapad u inozemstvo i potom zaraditi dobar novac.
Kriza je diljem Europe u raznim gospodarskim granama, edukacija je postala temelj za samog radnika. Mladi moraju shvatiti, a PR službe im to moraju komunicirati: Moraju ići korak po korak. Nisam baš optimističan povodom tog programa. Mislim da treba jače to reklamirati, televizija je najbolji medij za takvo oglašavanje”, zaključio je.
Sićušan uređaj u vašem domu troši struje kao hladnjak: Isključite ga i masno uštedite
