Ove se godine obilježava 20. jubilarni Europski tjedan prevencije raka vrata maternice, koji traje od 19. do 25. siječnja, kao i 19. Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice. Cilj ovih javnozdravstvenih aktivnosti je podizanje svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i pravodobnog liječenja ove bolesti.
Rak vrata maternice je zloćudna bolest koja nastaje uslijed promjena na stanicama vrata maternice, kada one počinju nekontrolirano rasti. Kod određenog broja žena te promijenjene stanice, takozvani predstadiji raka, mogu se s vremenom razviti u invazivni rak. Bolest u ranoj fazi najčešće nema simptoma, zbog čega su redoviti preventivni ginekološki pregledi od presudne važnosti.
Podaci za Grad Zagreb pokazuju da je broj umrlih žena od raka vrata maternice (C53) u posljednjih deset godina varirao, od najniže zabilježene brojke od 16 umrlih žena u 2024. godini do 26 umrlih žena u 2021. godini. Iako je riječ o relativno rijetkoj zloćudnoj bolesti, rak vrata maternice je jedna od rijetkih novotvorina koja se, ako se otkrije u ranoj fazi, može u potpunosti izliječiti, a ne samo zaliječiti. O ovoj zloćudnoj bolesti razgovarali smo s dr. sc. Majom Marić Bajs, dr. med., koordinatoricom Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice u Gradu Zagrebu, Službe za javno zdravstvo.
Smanjenje broja umrlih žena
Rak vrata maternice je gotovo u potpunosti preventabilan, zašto Hrvatska i dalje godišnje bilježi oko stotinjak smrtnih slučajeva?
Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2024. godini u Hrvatskoj je od raka vrata maternice umrlo 98 žena. Broj umrlih od raka vrata maternice u Gradu Zagrebu u desetogodišnjem razdoblju oscilirao je uz najniže vrijednosti od 16 umrlih žena 2024. godine do 26 umrlih žena 2021. godine. Navedeni podaci upućuju na smanjenje broja žena umrlih od ove bolesti.
Prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak HZJZ-a, u 2023. godini 297 žena oboljelo je od raka vrata maternice (stopa 14,92/100.000). Trend incidencije raka vrata maternice u Hrvatskoj u posljednjih osam godina bio je u padu od 2018. do 2022. godine, no 2023. godine dolazi do porasta broja novooboljelih slučajeva (36 više u odnosu na prethodnu godinu). Porast novooboljelih uz smanjenje smrtnosti, kod primjene programa probira, može upućivati na veću detekciju bolesti u ranoj, izlječivoj fazi bolesti.
Prevencija nastanka nove bolesti ne smije se zamijeniti s liječenjem i uspješnim izlječenjem od već nastale bolesti. Osobe koje su oboljele možda nisu bile cijepljene protiv HPV-a, što im uostalom zbog njihove dobi nije bilo ni dostupno, možda nisu redovito provodile preventivne ginekološke preglede, možda bolest nije otkrivena u ranoj fazi kada su izgledi za uspješno izlječenje daleko veći, nego kasnije. Upravo stoga je neizmjerno važno da se uz edukaciju cjelokupne populacije (mladića i djevojaka, ali i žena i muškaraca), osobe kojima je cijepljenje namijenjeno (i dječaci i djevojčice) cijepe, a žene redovito posjećuju ginekologa.
Cjepivo je besplatno
Cijepljenje protiv HPV-a je besplatno, ali odaziv je i dalje nizak. Gdje vidite najveći problem u informiranju, povjerenju ili organizaciji?
Cijepljenje protiv HPV-a je besplatno, ali nije obavezno. Cijepljenje protiv HPV-a je u Gradu Zagrebu dostupno već 19. godinu, od 2007. godine. Trenutno je dostupno i preporučeno kao dio Nacionalnog programa cijepljenja za svu djecu od 5. do 8. razreda osnovne škole, a mogu se cijepiti svi od 9 do 25 godina starosti. Odluku o cijepljenju u ime maloljetnog djeteta donosi roditelj ili skrbnik. Liječnici i medicinske sestre Službe za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“ provode kontinuiranu edukaciju i mladih i roditelja koja je neophodna kako bi odaziv na cijepljenje bio što učinkovitiji. Cijepljenje učenika i redovnih studenata provodi se u školskim ambulantama, a omogućeno je i u okviru Savjetovališta za školsku djecu i mlade u Centru za zdravlje mladih, Heinzelova 62 a.
Strategija Svjetske zdravstvene organizacije o eliminaciji raka vrata maternice do 2030. godine ima za cilj postizanje obuhvata procijepljenosti od 90 % u populaciji mladih do 15-te godine života. Prema podacima Službe za školsku i adolescentnu medicinu postignuti obuhvati u kohorti učenika osmih razreda osnovne škole u Gradu Zagrebu kontinuirano su rasli od 24,8 % djevojčica i 10,7 % dječaka školske godine 2017/2018. godine do 50,4 % djevojčica i 38 % dječaka školske godine 2024/2025.
Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, uz podršku Povjerenstva za prevenciju infekcije HPV-om i drugih spolno prenosivih bolesti (SPB), potiče i sufinancira programe prevencije raka vrata maternice, kao i dodatne aktivnosti edukacije i cijepljenja protiv HPV-a koji se provode u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“. Postignuti pomaci su vidljivi, a kontinuirani angažman javnozdravstvenih djelatnika i dalje ostaje imperativ.
Preventivni pregledi
Papa test i organizirani probir postoje već godinama. Zašto se velik broj žena i dalje ne odaziva redovitim preventivnim pregledima?
Papa test uveden je davnih 60-ih godina prošloga stoljeća. Današnje preporuke su jednom unutar tri godine obaviti Papa testiranje ili jednom u pet godina testiranje na HPV. Preventivni ginekološki pregledi trebali bi se provoditi od 21. godine života. Iako djevojka ili žena nema simptome bolesti, redovito treba ponavljati pregled te postupati ovisno o nalazu i utvrđenom stanju prema savjetu liječnika.
Najveći izazov je upravo ova kontinuiranost ponavljanja pregleda neovisno o pojavi boli, neuobičajenog iscjetka, neredovitih ili nepravilnih krvarenja, krvarenja između dva menstrualna ciklusa, krvarenja nakon spolnog odnosa ili bolova u donjem dijelu trbuha.
Provođenje pregleda treba nastaviti i po prestanku reproduktivne faze života i ulaskom u menopauzu. U početnom stadiju raka vrata maternice simptoma najčešće nema, a kod razvijenog raka simptomi su nespecifični.
Povezanost s HPV infekcijom
Koliko je uvođenje HPV testiranja kao primarnog testa probira, planirano za žene iznad 30 godina, velik iskorak u borbi protiv ove bolesti?
Rak vrata maternice je zloćudna bolest kod koje dolazi do promjena na stanicama vrata maternice, koje počinju nekontrolirano rasti. Kod određenog broja žena promijenjene stanice (predstadiji raka) mogu se razviti u rak. Papa testom liječnik ginekolog uzima obrisak vrata maternice i rodnice, a i liječnik citolog provodi citološku analizu dobivenih stanica kojom se traže upravo te patološki promijenjene stanice. Kod HPV testiranja obrisak vrata maternice i rodnice analizira se molekularnom metodom s ciljem detekcije genetskog materijala HPV-a. Ono što rak vrata maternice čini drugačijim od ostalih vrsta novotvorina upravo je ta povezanost s HPV infekcijom – infekcijom Humanim papilomavirusom visokog rizika. U kontakt s HPV infekcijom dolazi velika skupina mladog stanovništva (do 90 % populacije).
90 % osoba koje dođu u doticaj s virusom mehanizmima obrane organizma eradiciraju virus, dok u preostalih 10 % započinje razvoj predkanceroznih lezija. Upravo stoga je HPV testiranje, kao primarni test probira, planirano za žene iznad 30 godina kako se ne bi obuhvatio velik broj osoba koje će virus eliminirati (što je i ekonomski i organizacijski opterećujuće), nego onih 10 % kod kojih je prisutna dugogodišnja prisutnost virusa. Upravo je ta dugogodišnja prisutnost virusa, uz pad imuniteta, loše stilove života (pušenje, pretilost, nepravilna i neredovita prehrana i stres) i genetsku predisponiranost kod određenih osoba za prijemčivost, rizični faktor za aktivaciju virusa.
U slučaju pozitivnog HPV testa, dijagnoza bolesti se postavlja na temelju dodatnog ginekološkog pregleda, Papa testa, kolposkopije i biopsije. Moramo naglasiti da je probir kao metoda namijenjen cjelokupnoj populaciji definirane dobi te da bi se određen test usvojio kao učinkoviti probirni test, udio lažno pozitivnih (što bi bilo kod mlađih od 30 godina) ili lažno negativnih rezultata (čiji udio je veći kod Papa testa) treba biti optimalan. Upravo stoga je uvođenje HPV testiranja kao primarnog testa probira za žene iznad 30 godina učinkovito.
(Foto: Nera Simic/CROPIX)
Dan mimoza
Statistike pokazuju da velik broj oboljelih i umrlih čine žene mlađe od 60 godina. Što to govori o navikama i svijesti radno aktivne populacije?
Prof. Harald zur Hausen je za otkriće uzročne povezanosti raka vrata maternice s HPV infekcijom 2008. godine dobio Nobelovu nagradu. Naime, njegova teza „Nema raka vrata maternice bez infekcije HPV-om, Humanim papilomavirusom visokog rizika“ tumači nam velik broj novooboljelih osoba mlađe životne dobi. Tijekom spolne aktivnosti s češćom promjenom partnera veća je i mogućnost primoinfekcije HPV-om. Stoga su i žene kod kojih dolazi do razvoja terminalnih oblika karcinoma prosječno mlađe, nego oboljeli od pojedinih drugih vrsta karcinoma (npr. debelog crijeva). Prije otkrića cjepiva protiv raka vrata maternice, rana detekcija i tada samo dostupan Papa test, bili su glavni oblici borbe s ovom bolešću. Danas Svjetska zdravstvena organizacija u prvi plan stavlja značaj cijepljenja protiv HPV infekcija.
Cvijet mimoze simbolično podsjeća na važnost prevencije ovih dana, kako osigurati da svijest o raku vrata maternice traje tijekom cijele godine, a ne samo prigodno?
Informacije, edukativni tekstovi i članci, rezultati javnozdravstvene i epidemiološke analize podataka u periodičkim publikacijama prisutni su na Web stranicama javnozdravstvenih ustanova kontinuirano cijele godine. Pozivamo čitateljice i čitatelje da posjete Web stranice Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ (https://stampar.hr/hr) i informiraju se i o ostalim javnozdravstvenim temama ili pročitaju stručne publikacije (https://stampar.hr/hr/publikacije).
Nacionalni dani posvećeni određenoj bolesti ili stanju, tradicionalno se obilježavaju samo jednom godišnje. Hrvatski Sabor je tako proglasio treću subotu u mjesecu siječnju Nacionalnim danom borbe protiv raka vrata maternice u Republici Hrvatskoj (NN 27/2011). Aktivnosti koje se provode u tom razdoblju imaju za cilj dodatno naglasiti nužnost cjelogodišnje i cjeloživotne edukacije. Mlade osobe pozivamo da se cijepe na vrijeme, a njihove roditelje da ih podrže u toj odluci. Žene svih dobnih skupina pozivamo da redovito posjećuju svog ginekologa i brinu o svome zdravlju. Sve građane pozivamo da šire informacije i znanje o ovoj preventabilnoj bolesti.
