Gradonačelnik Tomislav Tomašević u utorak je tijekom konferencije za medije govorio o temi polupodzemnih spremnika. Kako je rekao pred novinarima i zainteresiranim prolaznicima, do kraja godine će kvart biti ispunjen takvim rješenjima. “Izvan centra grada će ići polupodzemni spremnici, ključna stvar je što su veći, odnosno pet puta veći od klasičnih kontejnera.
Kako bi imali uredniji grad, odlučili smo se na koncept da svi spremnici budu ispod zemlje (papir, staklo, plastika), a spremnici za miješani otpad moraju biti na lokaciji samih korisnika ili kada je to nemoguće, mogu biti na javnoj površini, ali u boksevima. Cilj je do 2027. da nijedan spremnik ne bude na javnoj površini”, rekao je zagrebački gradonačelnik.
Ubrzo nakon ovih najava na društvenim se mrežama povela rasprava o novim polupodzemnim spremnicima u Zapruđu, gdje su postavljeni na pet lokacija. Neki se žale i da su spremnici zauzeli parking mjesta. “Da nisu oduzeli 10-ak parkirnih mjesta u kvartu gdje ljudi kruže 45-60 minuta za naći parking svaki dan nakon 18 sati, bila bih veselija. Nespretne lokacije, mogli su to bolje”, “Sve super sve pet, ali ode još parking mjesta na području Zapruđa i Bundeka. Mislim da je na jednom mjestu postavljeno, a još se na jedno radi, tako da je izgubljeno cca šest parking mjesta”, pisali su Zagrepčani.
‘Bolje da se utrošilo na sanaciju ulica’
Ponukani time, pitali smo čitatelje bi li prioritet u kvartu dali podzemnim kontejnerima ili parkirnim mjestima, a većina čitatelja istaknula je da bi radije da je problem parkinga bolje riješen, pogotovo u Zapruđu, kvartu koji već ima problem s time.
“Jako veliki problem je u kvartu s parkinzima i što oni naprave? Na parkinge uz samu cestu rade te spremnike?! Ja tu ne vidim nikakve logike, a niti potrebe. Još u kvartu u redu na same livade, ne zauzme to ništa previše, ali na parkinge i više nego previše. Uostalom zašto se postojeće smeće, odnosno kontejneri ne zamijene onda tim polupodzemnim?! Nego izmišljavaju toplu vodu”, napisala je jedna Zagrepčanka.
“Ima puno većih potreba u Zagrebu od podzemnih spremnika; kao što su ulice gdje asfalt propada i pun je rupa, a ako se nešto radi i prekopava se ostaju rupe, jer se zakrpa neadekvatno. Umjesto da se novac trošio na beskorisne stupiće bolje da se utrošio na sanaciju ulica. Postavljeni su i neadekvatni hupseri koji su oštećeni i više je štete nego što ispunjavaju namjenu. Hoću reći da se novci troše na nepotrebno, a ne sagledaju se prioriteti”, smatra drugi Zagrepčanin.
‘Redovan odvoz smeća kao nekad’
Većina čitatelja dala je prednost parkirališnim mjestima. “Definitivno parkirališna mjesta”, “Više parking mjesta i više zelenila ili parkova”, “Parkingu, živim u Zapruđu i nažalost sve je gora situacija s parkirališnim mjestima”, pisali su građani.
S druge strane, neki su navodili da bi prednost dali spremnicima. “Prednost polupodzemnim spremnicima iz vise razloga”, “Spremnicima”, “Baš su super”, pisali su neki čitatelji. Jedan je istaknuo da bi bolje rješenje bio češći odvoz smeća. “Redovan odvoz smeća kao i nekad: 2-3 puta tjedno. Čemu toliki spremnici? Smeće je izvor zaraze, smrada, glodavci i muhe prenose zarazu. Treba ga što prije uklanjati iz okoline u kojoj se živi”, napisao je.
Neki su pak napisali kako ih nije briga ni za spremnike ni za parking, već da žele više zelenih površina. “Zaboravili ste spomenuti i zelenilo, jer sve to treba nekako uravnotežiti, a zelenilo i prirodne površine imaju višestruku korist za stanovnike kvarta”, “Sve je važnije od zelenih površina i drveća”, “Drveća više”, zaključio je dio Zagrepčana.
Samo jedna riječ može vas spasiti ako vas napadne pas: ‘Nakon što to čuje, uplašit će se i pobjeći’
