Grad Zagreb trebao bi na Dan Grada, koji se obilježava 31. svibnja, dodijeliti nagradu ”Zagrepčanka godine”. Kako je odlučeno, nagrada bi se dodijelila Mireli Čavajda, upravnoj pravnici i instruktorici pilatesa, koja je u javnosti završila nakon što je saznala da joj nerođena beba ima zloćudni tumor te se zbog toga odlučila na prekid trudnoće.
Naišla je na brojne prepreke u vidu zakonodavstva, pa je obišla nekoliko najvećih bolnica u Zagrebu, no nitko nije pristao izvršiti prekid trudnoće.
Mirela je na početku svoje agonije objavila potresno pismo u kojem je navela čitav tijek otkrivanja strašne dijagnoze, ali i bolne odluke koju je donijela nakon toga. Pismo možete u cijelosti pročitati ovdje.
Njezin je slučaj na noge digao i ostatak Hrvatske pa je u svibnju prošle godine održan prosvjed u nekoliko gradova.
“Žena je čije su okolnosti vezane uz prekid trudnoće zbog zloćudnog tumora bebe u proljeće prošle godine temeljito potresle društvo. U teškom trenutku upoznavanja s terminalnom dijagnozom djeteta koje je nosila, umjesto da dobije podršku, bila je izložena mučenju, nečovječnom ponižavajućem postupanju, s neadekvatnim pristupom informacijama o svojim pravima i različitim opcijama pobačaja. U trenucima donošenja najteže životne odluke javno je istupila i upozorila na diskriminaciju i probleme zdravstvenog sustava te na nedostupnost pobačaja, odnosno zakonom zajamčenog prava na zdravstvenu zaštitu”, naveli su iz Grada opisujući put kojim je Mirela morala proći.
Naveli su kako je njen slučaj potaknuo reakciju, ali i ukazao na propuste u zdravstvu.
“Hrabro se izložila kako bi progovorila o najtežem i najdelikatnijem životnom trenutku, stavljajući tako javni interes ispred svoje osobne sigurnosti, a značenje njezina hrabrog postupka je mnogostruko.
S jedne strane, ona je dala glas svim diskriminiranim ženama u Zagrebu, ali i u Hrvatskoj. S druge strane, njezin je potez mobilizirao cijelu državu u obrani prava žena na izbor. Podršku borbi za već postojeće pravo ponovno su pružile brojne udruge i tisuće ljudi diljem zemlje, omogućivši nam kao društvu da prenesemo poruku svim ženama koje će možda proći kroz jednako tešku situaciju – da nisu same. Osim čuvanja već stečenih prava, njezina snaga pokrenula je procese koji već sada kao rezultat imaju bolji i pristupačniji sustav”, poručili su.
Dio oporbe protiv
Zastupnik Domovinskog pokreta u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Igor Peternel, usprotivio se ovakvoj odluci, koju je nazvao ideološkom.
“Taj je prijedlog ideološka provokacija, a vjerojatno će se izglasati uoči Hoda za život. Tragičnu sudbinu djeteta gospođe Čavajde smo pratili praktički mjesec dana, a ja sam od prvog dana govorio da se tu radi o tome da se nju zloupotrebljava, da ju je okružila ideološka skupina i da su zapravo počeli zloupotrebljavati njezin slučaj kako bi radili propagandu nečega što oni smatraju da je važno”, rekao je.
Dodao je i kako se “radi o propagandi kako bi se pod krinkom rasprave o pravu žena na abortus zapravo u raspravu uvelo pravo na posebne slučajeve intervencijskog, prijevremenog poroda u smislu eutanazije. Brojni su zagrebački liječnici o tome govorili. Gospođa je tražila intervencijsku eutanaziju nerođene osobe koja, prema našem shvaćanju, ima ljudska prava nerođene osobe”, poručio je.
Spočitao je kako bi se gradska vlast ‘trebala baviti problemom vrtića u Zagrebu jer dolaze upisni rokovi za vrtiće, a ukinula se mjera roditelj odgojitelj’, poručio je.
Kako se odabire Zagrepčanka godine?
Nagrada Zagrepčanka godine propisana je člankom 22. Statuta Grada Zagreba kojim je određeno da se dodjeljuje građankama Grada Zagreba koje su svojim djelovanjem znatno pridonijele afirmaciji žena u društvu i u javnosti, afirmaciji ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova te postigle prepoznatljive rezultate na podizanju kvalitete života žena u Gradu Zagrebu s gospodarstvenog, socijalnog, humanitarnog i drugog stajališta.
U praksi to izgleda tako da Odbor za javna priznanja raspiše natječaj, a konkretno za ovaj slučaj je objavljen 9. siječnja 2023. na web stranici Grada Zagreba.
Odbor je uputio poziv radi podnošenja prijedloga, relevantnim institucijama, trgovačkim društvima, udrugama i strukovnim udruženjima s područja za koja se Nagrada dodjeljuje. Rok za podnošenje prijedloga bio je do 9. veljače 2023., a kako navode iz Grada, pristiglo je sedam prijedloga, odnosno kandidatura.
Odbor je potom razmotrio pristigle prijedloge na javni pozivni natječaj i utvrdio Prijedlog zaključka o dodjeli Nagrade Zagrepčanka godine, a konačnu odluku donijet će Gradska skupština u četvrtak.
Dosadašnje dobitnice
Prošle godine je Nagradu Zagrepčanka godine dobila pravnica i odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić za izniman doprinos u zaštiti i ostvarenju temeljnih ljudskih prava i sloboda najranjivijih skupina, a posebno se istaknula zastupajući obitelj tragično preminule djevojčice Madine Hussiny, koja je s obitelji izbjegla iz Afganistana. U postupku pred Europskim sudom za ljudska prava utvrđena je odgovornost Republike Hrvatske za povredu više članaka Konvencije o ljudskim pravima i pratećih protokola.
Godinu ranije nagradu je, u jeku korone, nagradu dobila ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić.
“To je iznimna čast za jednu ženu koja je rođena u Zagrebu, koja voli Zagreb i koja voli svoj poziv i mislim da ta nagrada objedinjuje sve, a i čast mi je biti u nizu svih poznatih i vrijednih Zagrepčanki koje su dobile tu nagradu prije mene”, rekla je Markotić o nagradi.
Ta je nagrada izazvala daleko više kritika, negoli je slučaj s Mirelom Čavajdom. Primjedbe je tada imao Renato Petek.
“Ovo nije nagrada za znanost ili životno djelo, ovo je nagrada za osobu koja je učinila najviše upravo prema kriterijima same nagrade”, poručio je, ocijenivši situaciju kontroverznom.
Tada se pobunio i Stanko Kordić (Klub zastupnika Glasa i HSU-a) koji je smatrao da su je nominirali samo zato što je u Stožeru, a ne za njen minuli rad jer su to mogli napraviti i lani.
Pobunila se i Rada Borić koja je tada rekla da smatra da je primjerenije bilo da su nagradu dobile žene koje su bile na prvoj crti linije tijekom ove pandemije, a to su zdravstvene radnice.
Marija Sekelez, diplomirana dramska umjetnica, glumica, redateljica i humanitarka, obilježila je 2020. godinu.
“Svojom predanošću i ljubavlju za poziv kojem se potpuno posvetila uvelike je pridonijela afirmaciji žena u kulturi i cjelokupnom društvu te postigla prepoznatljive rezultate u prezentiranju važnosti stvaranja i života žena koje mijenjaju svijet”, naveli su prije tri godine iz Grada.
Podsjetimo, nagrade su dobile brojne žene koje su se istaknule u svojim područjima rada. Posmrtno, prvu je nagradu je 2007. dobila novinarka Ana Rukavina Erceg, a na popisu su se našle i sportašice Janica Kostelić te Sandra Perković.
Među nagrađenima je bila i Đurđica Krnjak, bivša radnica Kamenskog, jedne od najvećih zagrebačkih tekstilnih tvornica koja je organizirala štrajk glađu.
