Statistika financijskih računa za treće tromjesečje 2024. godine – objava je Hrvatske narodne banke koja se na njezinim mrežnim stranicama u rubrici Statistička priopćenja pojavila 17. siječnja ove godine. Zvuči suhoparno i nezanimljivo, izgleda rutinski, a zapravo o ekonomskom stanju i perspektivama Hrvatske i njezinih stanovnika govori više od bilo kojega skupa statističkih pokazatelja ili neposrednih dojmova.
Statistika financijskih računa otkriva financijsku “krvnu sliku” hrvatskih kućanstava, financijskih i nefinancijskih poduzeća i države, kao i stranaca te stranih poduzeća i institucija koje u Hrvatskoj djeluju i obavljaju financijske transakcije.
U suvremenoj epohi robno-novčane ekonomije, statistika financijskih računa daje nevjerojatno zanimljiv i dubok uvid u drugu, financijsku, novčanu, nematerijalnu “polovicu” hrvatske ekonomije i razotkriva zašto je ona tako slabo razvijena i zaostala za zapadnim svijetom. Najnovija kvartalna objava financijskih računa Hrvatske pritom je osobito zanimljiva i stoga što ukazuje na HNB-ove tablice s prikazima financijskih računa Hrvatske za protekle godine pa se financijsko “zdravlje” Hrvata, hrvatskih poduzeća i države može promatrati i analizirati i tijekom proteklih dvadesetak godina.
Otkrio trik kojim uvijek uštedi kad plaća račune: ‘Samo skeniraš ovaj barkod’
Zanimljive brojke
Ako bi se dojam o Hrvatskoj, nakon uvida u HNB-ove tablice i grafikone, mogao izreći ukratko, vjerojatno bi glasio: Hrvatska je zemlja bogatih građana i stranaca s financijskom imovinom puno većom od dugova, a siromašnih nefinancijskih poduzeća s dugovima puno većima od financijske imovine, pri čemu je bogatstvo građana uloženo u pogrešnu financijsku imovinu, a poduzeća se financiraju pretežito na potpuno pogrešan način.
Tu su i neke pojedinosti koje bi sigurno privukle pozornost numerologa, poput one da su ukupne financijske obveze (dugovi) cjelokupnog hrvatskog gospodarstva na kraju trećega kvartala prošle godine dosegnule “okruglih” 500 milijardi eura ili da je financijska imovina hrvatskih kućanstava na kraju lanjskoga rujna preskočila sto milijardi eura, a novčani dugovi nefinancijskih poduzeća zastali u rastu malo povrh 200 milijardi eura…
Kako piše na njezinim mrežnim stranicama, Hrvatska narodna banka redovito objavljuje podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora.
Suficit raste
Financijsku neto vrijednost gospodarstva ili nekog njegova dijela HNB izračunava kao razliku između stanja financijske imovine gospodarstva (na primjer, dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (na primjer, primljeni krediti i depoziti, obveze na osnovi izdanih vrijednosnica), pri čemu ukupne financijske obveze uključuju dugove kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.
Da bi otkrila financijsku “krvnu sliku” i financijsko “zdravlje” Hrvatske, središnja banka prikuplja podatke, “vadi krv” sama sebi (uzima svoju monetarnu statistiku, statistiku odnosa s inozemstvom i podatke o dugovima opće države), zatim Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA), Financijskoj agenciji (koja prikuplja godišnja izvješća nefinancijskih poduzeća) te ministarstvima financija, prostornoga uređenja i državne imovine, Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) te naposljetku Zagrebačkoj burzi.
U sektor kućanstava HNB uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima poput udruga građana (no njihovi su iznosi zanemarivi). Zapanjujuće je koliko hrvatska kućanstva, odnosno građani, imaju financijske imovine više nego financijskih obveza i koliko brzo taj njihov financijski “suficit” raste. Na kraju rujna prošle godine, kako je Hrvatska narodna banka objavila prije tjedan dana, hrvatski su građani imali financijske imovine u vrijednosti malo većoj od sto milijardi eura, a financijske obveze malo manje od 30 milijardi eura.
Uskoro stižu veći računi za struju: Evo koliko ćete više mjesečno plaćati
Financijske obveze
U financijskoj imovini uštedjeli su gotovo 80 milijardi eura! Pritom financijska štednja kućanstava izvanredno brzo raste: prije četiri godine kretala se oko 50 milijardi eura, što znači da su u samo četiri godine građani “dodali na stranu” gotovo 30 milijardi eura. Samo nešto malo manja nego hrvatskih građana je i financijska imovina stranaca, inozemnih poduzeća i ustanova u Hrvatskoj: njihova financijska imovina vrijedi oko sto milijardi eura, podjednako imovini hrvatskih kućanstava, a obveze su im 80,4 milijarde eura.
Stanje financijskih računa sektora (hrvatskih) nefinancijskih poduzeća upravo je obrnuto: ona imaju financijske imovine oko 140 milijardi eura, a financijske obveze veće od 200 milijardi eura. Na kraju trećega kvartala prošle godine nefinancijska poduzeća u financijskoj su “rupi” od oko 66 milijardi eura i ta se “rupa” s godinama neprekidno pomalo produbljuje: prije četiri godine kretala se oko minus 50 milijardi eura.
Gledano usko financijski, hrvatska su nefinancijska poduzeća u bankrotu, a imaju li ikakvu vrijednost, ovisi o unovčivosti njihove materijalne imovine. Ako bi, hipotetski govoreći, u jednom trenutku poduzeća morala vratiti sve svoje financijske dugove (riječ “financije” navodno potječe od starofrancuske riječi “fin” ili kraj, dospijeće) morala bi najprije unovčiti i isplatiti vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova procijenjene na 92 milijarde eura, a potom još unovčiti i materijalnu i drugu nefinancijsku imovinu za najmanje 66 milijardi eura, koliki im je financijski “minus”. Naravno da procijenjenu financijsku vrijednost uloženoga kapitala valja uzeti s rezervom, jer kad se ona mora unovčiti, iznos dobivenoga novca u realnim okolnostima može jako odstupati od aktualne procijenjene vrijednosti.
Gotovina i depoziti
U sličnoj “financijskoj rupi” kao i nefinancijska poduzeća nalazi se hrvatska opća država. Ona je – otkrivaju HNB-ove tablice – zadnjega dana 2023. godine imala financijsku imovinu od 60,7 milijardi eura, a financijske obveze 26,6 milijardi eura veće od te imovine. A tomu što financijska poduzeća ukupno imaju uravnotežene financijsku imovinu i obveze (166,4 prema 165 milijardi eura) ne trebamo se čuditi jer ona i posluju gotovo isključivo s novcem i njegovim “izvedenicama”. Financijska poduzeća s najviše imovine i obveza, dakako, kreditne su institucije (banke), središnja banka, mirovinski fondovi i osiguravajuća društva.
To je opća slika hrvatskih financija, već sama po sebi izvanredno zanimljiva, no puno je vrednija od nje struktura financijske imovine i obveza sadržana u HNB-ovim tablicama sa stanjem na posljednji dan 2023. godine. Iz njih se vidi da gotovo polovicu (41,8 od 94,7 milijardi eura) financijske imovine građana čine gotovina i depoziti, a samo oko jedne petine (21,6 od 94,7 milijardi) novac je uložen u vlasnički kapital poduzeća i dionice investicijskih fondova.
Stranci u Hrvatskoj pritom su puno poduzetniji i skloniji rizičnijim ulaganjima od domaćina: od sto milijardi eura svoje financijske imovine oni su u Hrvatskoj u vlasnički kapital i investicijske fondove uložili 40 milijardi eura, dvaput više nego hrvatska kućanstva. Drugim riječima, Hrvati ne vjeruju u kapitalizam i nemaju povjerenja u hrvatsko ni bilo koje drugo tržište kapitala. A nakon što su se u globalnoj Velikoj recesiji 2008./2009. cijene hrvatskih dionica srozale za 90 posto, ne treba im to zamjeriti. To, međutim, dovodi do druge krupne financijske zaostalosti, razvojnog anakronizma hrvatskog društva, a to je da se poduzeća nedovoljno financiraju prikupljanjem (besplatnog) dioničkog kapitala, a previše (skupim) bankovnim kreditima i “ostalim obvezama”.
Velika štednja
Od 200 milijardi eura financijskih obveza nefinancijskih društava, vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova na kraju 2023. činile su (samo) 92 milijarde eura. Emisijom i prodajom na tržištu vlastitih dužničkih vrijednosnih papira, obveznica, kako je to dominantno u najrazvijenijim anglo-saksonskim ekonomijama svijeta, hrvatska se poduzeća uopće ne financiraju: obveznice u strukturi njihovih financijskih obveza čine tek jedan posto! Gotovo je identična situacija i s financijskim društvima. Emisijom dužničkih vrijednosnica u Hrvatskoj se znatnije financira samo država.
Suvišno je i reći koliko je to loše za inovacije i razvoj. Hrvatskoj toliko potrebna razvojna istraživanja (R&D) i start-upove banke ne financiraju. To im nije u opisu posla. Za iole značajniji R&D nužan je rizični kapital, a njega u Hrvatskoj nema dovoljno. U novčanim su fondovima, primjerice, tek smiješno mala 22 milijuna eura.
Financijski računi koje vodi i objavljuje Hrvatska narodna banka stoga otkrivaju prilično tužnu istinu o hrvatskom gospodarstvu. Velika financijska štednja u rukama je građana, ali dvaput više nego u poduzetništvo uložena je u bankovne depozite. To je slika tipične europske kontinentalne ili germanske bankocentrične ekonomije u kojoj kreditne institucije posjeduju 80 milijardi eura financijske imovine, a investicijski fondovi samo 3,4 milijarde.
Naposljetku, i naoko golema ukupna financijska imovina Republike Hrvatske od čak 413,8 milijardi eura, kad se “konsolidira”, nakon što se unutar zemlje “prebiju” potraživanja i dugovanja među različitim institucionalnim sektorima, zapravo je mizerna: iznosi tek 80,4 milijarde eura.
