Nova godina započela je novim udarom na džepove građana i poduzetnika u Hrvatskoj, s poskupljenjem struje od 3,7 posto. Ovo povećanje dodatno opterećuje kućne budžete, podižući račune za električnu energiju za više od 10 posto u odnosu na razdoblje prije 1. studenoga prošle godine. U kombinaciji s većom cijenom plina, najavljuje se lančani rast cijena proizvoda i usluga.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar izjavio je u emisiji “U mreži Prvog” da je ovo dio procesa koji je započeo u listopadu prošle godine. “Zbog rasta cijena energenata na tržištu, Vlada RH je u rujnu donijela paket mjera kako bi ublažila posljedice. Nažalost, era jeftine energije je iza nas zbog energetske tranzicije koja će trajati desetljećima”, istaknuo je Špehar, dodajući da održiva energija ima svoju cijenu.
Osim energetske tranzicije, Špehar je naglasio i utjecaj rata u Ukrajini. “Ukrajina, nekada veliki izvoznik električne energije, postala je uvoznik, što dodatno opterećuje europsko tržište energenata”, objasnio je.
Kako se građani mogu prilagoditi?
Računi za električnu energiju za kućanstva mogli bi porasti između 4 i 7 eura mjesečno, upozorila je Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Posebno je savjetovala građanima koji očitavaju brojila svakih šest mjeseci da to rade mjesečno kako bi lakše pratili potrošnju i izbjegli neugodna iznenađenja. “Računi su često puni informacija koje građani ne razumiju, što stvara dodatnu konfuziju”, dodala je.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, istaknuo je neusklađenost između maloprodajnih cijena koje plaćaju kućanstva i veleprodajnih cijena s kojima se suočavaju poslodavci. “To nije održivo jer smanjuje konkurentnost naših poduzetnika, posebno u kontekstu europskog tržišta”, rekao je.
Stojić je naglasio važnost ulaganja u obnovljive izvore energije, ističući da 2600 megavata novoinstaliranih kapaciteta čeka na priključenje na mrežu zbog administrativnih prepreka. “Kad bi se ti kapaciteti priključili, pokrili bismo polovicu potreba stanovništva”, rekao je.
Rastuća ovisnost o cijenama energenata
Špehar je ponovio da su mjere Vlade usmjerene na zaštitu kućanstava i malih neprofitnih organizacija, no naglasio je da su sve zemlje, uključujući Hrvatsku, suočene s izazovima ekološke tranzicije. “Ekološki imperativ ima svoju cijenu, a troškovi će nas pratiti još dugo”, zaključio je.
Knežević je izrazila zabrinutost za umirovljenike s mirovinama ispod 300 eura, dok je Stojić ukazao na nominalni rast primanja zaposlenih od 58 posto od kraja 2019. godine. “Standard građana raste, ali troškovi života brže rastu”, zaključio je Stojić.
I dok se Hrvatska suočava s neizvjesnim energetskim izazovima, ključne su dugoročne mjere koje će omogućiti održivost, kako za građane, tako i za poduzetnike.
