Na konferenciji za medije koju je Stranka umirovljenika (SU) održala u srijedu predsjednik je Lazar Grujić govorio o nekonzistentnosti u mirovinskom osiguranju. Iz stranke su pozvali na što brže uklanjanje nepravilnosti u sustavu.
Posebno je istaknuta ona vezana uz izračune mirovina. Radi se o nepriznavanju bonifikacije za kasnije umirovljenje i manjim mirovinama nakon novog obračuna radi dodatnog radnog staža, istaknuli su iz SU, ističući da sustav treba učiniti transparentnim i bolje uređenim
“Kada Vlada donosi zakon, ona ne vrši simulaciju, ne napravi na svojim stručnim tijelima kako će to biti u praksi i onda imamo onda ovakve slučajeve”, upozorio je Grujić. Stoga, traže da se Vlada odgovorno ponaša i da ima stručne ljude jer “resorni ministar Marin Piletić nema dovoljno stručnosti”. Traže i pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, ali i da Nacionalno vijeće za umirovljenike doista bude savjetodavno tijelo, “a ne javni servis Vlade”.
Ima 350 eura manju mirovinu
Umirovljeni je sveučilišni profesor kriminalistike i procesnog prava iz Zagreba iznio je vlastiti primjer. Petar Veić 27 je godina bio policijski službenik i 20 je godina bio u akademskoj zajednici te ima 47 godina efektivnog radnog staža. Godinu i pol je u mirovini, radi i dalje, no po odlasku u mirovinu nije mu priznata bonifikacija za nekoliko godina rada iznad 40-e godine.
Njegovi prigovori nisu uvaženi, niti na Upravnom sudu, i zbog toga ima 350 eura manju mirovinu u odnosu na kolege s kojima je radio na sličnim ili istim poslovima, a plaćao je doprinose i prema ugovoru o djelu na fakultetu i po programima. “Već smo trideset i pet i više godina u tranziciji iz jednog u drugi politički sustav i vrijeme je da se sustav uredi”, rekao je Veić uz tvrdnju da se problemi samo gomilaju, umjesto da se rješavaju, pa imamo “beskrajno nepravičan mirovinski sustav”, u kojem su česte antinomije, jer ga uređuju čak tri zakona. Umirovljen je, kaže, po tri zakona. Onim o mirovinskom osiguranju, o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba i policijskih službenika i o braniteljima i veliko je pravno-političko pitanje zašto mirovine uređuju tri propisa jer će tada, i uz najbolju volju, nastati suprotnosti i neravnopravnosti.
Još jedan je problem iznio Dario Nađ iz Osijeka, umirovljen kao djelatna vojna osoba 2014., a radi na pola radnog vremena od 2019. Već godinama se bori da upiše novi radni staž kako bi mu se mirovina povećala, no nailazi na otpor Ministarstva rada, Ministarstva branitelja i HZMO-a. “Kažu ako pokrenem novi izračun mirovine, više neće biti po posebnim propisima, nego po općim propisima, a što kaže pravnik iz Mirovinskog, u tom slučaju bi mirovina bila manja 20 do 30 posto. Pitam se je li moguće da netko radi dalje, da ostaje u sustavu rada, što Vlada promovira, a da mu bude mirovina manja”, upitao je.
‘Očekuju da će umirovljenici šutjeti’
Vesna Horvat, članica Predsjedništva stranke i glasnogovornica, kazala je da traže da se mirovinski sustav bolje uredi, da bude transparentan te da više ne postoje raskoraci u pravima. “Imamo masu mailova, potvrda, rješenja i odluka ove dvojice gospode koja su prošla kroz svoje procese, no svi su oni kontradiktorni, šuplji i ništa ne govore. Sustav jako dobro zna da umirovljenici nemaju novaca za odvjetnike i sporove pa očekuju da će jednostavno šutjeti. I šute pokorno”, rekla je.
Odvjetnica Katja Jajaš građanima je dala nekoliko savjeta kako da se zaštite kod takvih slučajeva, kao i kod mogućeg neprihvatljivog ponašanja ili komunikacije državnih službenika i namještenika. Napomenula je da postoji Etički kodeks državnih službenika i namještenika, prema kojem su oni građanima dužni davati informacije i pomagati, te moraju biti profesionalni.
Ako građanin nije zadovoljan nekim rješenjem, prije podizanja bilo kakvih tužbi, može prvo poslati pritužbu povjereniku za etiku, koji će provjeriti jesu li izdana rješenja sukladna propisima, pogotovo u situacijama kada se propisi tumače na različite načine. Ako građanin nije zadovoljan ni njegovom odlukom, može se obratiti i Etičkom povjerenstvu koje preispituje odluke nadležnih tijela.
Umirovljenici progovorili o grozoti koju proživljavaju: ‘Rekli su da isplata o tome ne ovisi’
