Povišeni krvni tlak, odnosno arterijska hipertenzija, već desetljećima je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularnu, cerebrovaskularnu i bubrežnu smrtnost, a često se naziva tihom, podmuklom bolesti. Prema procjenama, 18 posto svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji – što je oko 9,4 milijuna ljudi.
Hipertenzija je stanje koje se javlja kada je sila pritiska krvi na stijenke arterije konstantno prevelika. To znači da srce mora više raditi kako bi pumpalo krv. S vremenom, to može uzrokovati oštećenje srca, krvnih žila i drugih organa. Također je glavni faktor rizika za srčani i moždani udar.
Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak, a kako ovo stanje u početku često nema znakova upozorenja koji bi ukazali na to da nešto nije u redu, povišen krvni tlak se često otkrije sasvim slučajno. Zato je važno, barem jednom godišnje, izmjeriti krvni tlak, kako bi se povišene vrijednosti otkrile na vrijeme, dok još nema oštećenja drugih organa, piše HZJZ.
Treba paziti na unos slane hrane
Više je čimbenika koji mogu utjecati na razvoj visokog krvnog tlaka, kao što su genetika i dob, ali i naša prehrana. Naime, određene namirnice mogu povisiti vaš krvni tlak, dok ga druge mogu sniziti.
Victoria Taylor, dijetetičarka Britanske zaklade za srce (BHF), otkrila je četiri vrste hrane i pića koje najviše pogoduju razvoju hipertenzije. “Ne morate nužno potpuno isključiti ovu hranu, ali vodite računa o tome koliko je jedete”, rekla je ona.
Prva na ovom popisu je slana hrana. Naime, prema preporuci stručnjka, ne bismo smjeli jesti više od šest grama soli dnevno, što je otprilike jedna žličica. Previše konzumacije može doprinijeti razvoju hipertenzije jer tjera tijelo da zadržava vodu, povećavajući krvni tlak.
Liječnica otkrila koju namirnicu izbjegava u širokom luku: ‘Jako podiže kolesterol’
I ova je vrsta hrane ‘rizična’
“Većina soli koju jedemo već je u našoj hrani kada je kupimo u namirnicama kao što su masline, čips, umaci i kiseli krastavci. Ima ga i u mesnim prerađevinama poput šunke, slanine i kobasica, kao i u osnovnim namirnicama poput kruha i žitarica za doručak”, objašnjava dijetetičarka.
Victoria preporučuje provjeru deklaracija na hrani kako bi ljudi onda potražili namirnice s niskim udjelom soli i tako smanjili unos te vrste hrane.
Nadalje, trebalo bi ograničiti i unos slatke i masne hrane. Victoria je napomenula da šećer i masnoće ne moraju ‘izravno’ utjecati na krvni tlak, ali hrana s visokim udjelom masti i šećera je visokokalorična hrana pa objašnjava zašto ona može biti ‘rizična’.
‘U pijenju alkohola treba biti umjeren’
“Konzumacija veće količine takve hrane može dovesti do debljanja, što je povezano s povišenim krvnim tlakom. Planirajte zdrave međuobroke poput voća ili običnog jogurta ako ogladnite između glavnih obroka”, savjetovala je dijetetičarka.
Treći na popisu ‘nepoželjnih’ namirnica jest alkohol. “Ako pijete alkohol, činite to umjereno. Previše može povisiti krvni tlak i s vremenom dovesti do debljanja”, rekla je Victoria.
Inače, Britanska nacionalna zdravstvena služba (NHS) preporučuje da se na tjednoj bazi ne pije više od 14 ‘jedinica’ tjedno raspoređenih u tri ili više dana. Kako bi se lakše shvatilo o kolikoj je konkretno količini riječ, to je oko šest srednjih (175 ml) čaša vina ili pak šest krigli piva prosječne jakosti, prenosi The Mirror.
Doktorica ove četiri namirnice izbjegava u širokom luku: Negativno utječu na zdravlje crijeva
Kofein diže energiju, ali…
Još jedna stvar koju treba umjereno konzumirati jest kofein. “Kofein može povisiti krvni tlak, ali njegov je učinak obično kratkotrajan i smanjuje se ako ga pijete redovito. To znači da umjereni unos, četiri do pet šalica dnevno, ne bi trebao biti problem za većinu ljudi.
Međutim, ističe kako su neki ljudi na kofein osjetljiviji od drugih i kod njih onda kofein može utjecati na povišenje krvnog tlaka. Napominje da ne smijemo zaboraviti da se kofein, uz kavu i zeleni čaj, također nalazi u raznim energetskim pićima, coli i čokoladi.
Podmukla bolest
Podsjetimo, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije hipertenzija je vodeći čimbenik rizika za sveukupnu smrtnost. Povišeni krvni tlak odgovoran je za 13 posto smrti globalno, a slijede pušenje (devet posto), povišeni šećer u krvi (šest posto), fizička neaktivnost (šest posto) i prekomjerna tjelesna težina (pet posto).
Prema rezultatima ”Hrvatske zdravstvene ankete“ iz 2003. godine hipertenziju u Hrvatskoj ima 44,2 posto stanovništva, a u studiji ”Epidemiologija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj“ (EHUH) učestalost hipertenzije iznosila je 37,5 posto.
