Bolest koja izaziva razarajuću bol, a najčešće pogađa osobe u dobi od 20. do 40. godine je migrena. Radi se o neurološkoj bolesti, čiji je najprepoznatljiviji simptom pulsirajuća bol glave, obično praćena mučninom i povraćanjem te pretjeranom osjetljivošću na svjetlost i buku.
Inače, postoji oko 300 vrsta glavobolja, a zbog različitih simptoma, mnogi čitav život ne znaju pate li od obične glavobolje ili migrene. U 60 posto slučajeva kod migrene, bol se javlja na jednoj strani glave, a u 40 posto zahvaća obje strane. Može trajati satima ili danima te ima značajan utjecaj na kvalitetu života.
Ne postoji dijagnostička pretraga za migrenu, ona se dijagnosticira isključivo neurološkim pregledom i detaljnim razgovorom s oboljelom osobom.
Također, u nekim slučajevima glavobolji mogu prethoditi upozoravajući simptomi poznati kao aura, odnosno vidni simptomi (svjetlucanje, ispadi u vidnom polju) ili drugi neurološki simptomi (smetnje govora, trnjenje ili pak slabost dijela tijela). Migrene su tri puta češće kod žena nego kod muškaraca te ih se stoga povezuje s hormonskom podlogom, iako uzrok još nije poznat.
Stanje se banalizira
Nadalje, činjenica je da pacijenti obično imaju bliskog rođaka sa sličnim simptomima, što ukazuje na genetsko naslijeđe. S obzirom na to da se simptomi pogoršavaju s kretanjem, migrenska bol zahtijeva mirovanje.
Važno je spomenuti da čak 12 posto populacije ima migrenu, odnosno 20 posto žena te sedam do osam posto muškaraca. Radi se o velikom broju, jer je to više od oboljelih od dijabetesa, astme ili neke druge česte bolesti.
Problematično je to što se stanje migrene često banalizira i izjednačava s glavoboljom. Međutim, osobe koje imaju migrenu doslovno su hendikepirane u svakodnevnom životu, bol može po intenzitetu biti i ‘užasno jaka’, a uzroci su u širenju krvnih žila u glavi.
Povezanost s menstruacijom
Također, gotovo 60 posto žena prepoznaje povezanost napadaja s menstrualnim ciklusom, prema studiji objavljenoj u Journal of Headache Pain. Riječ je o menstrualnim migrenama i žene bi morale znati da je tu bolest moguće liječiti, odnosno da će im lijekovi poboljšati kvalitetu života.
U kontroliranju migrene važno je otkriti i koji su to okidači napadaja. Primjerice, to mogu biti začini, sol, crno vino, kofein i neprospavana noć. Zdrav način života, ograničavanje stresa, pravilna prehrana i dovoljno sna, vrlo su važni za mogućnost smanjenja broja napadaja migrene.
Nadalje, postoje i pacijenti koji imaju glavobolju samo za vikend ili na godišnjem odmoru zbog pada stresa i adrenalina. Zato je važno da pacijenti vode dnevnik glavobolje, da zapisuju kada su je osjetili, koliko je trajala i što su uzeli od lijekova te ga odnesu neurologu, koji bi na osnovi toga trebao prepoznati i preporučiti odgovarajuću terapiju.
Problem je tim veći što je to nevidljiva bolest koju kod žena često banaliziraju i poslodavci i partneri.
No, okolina često banalizira bol žena koje pate od migrena, kao da je to u zapadnoj civilizaciji normalna pojava – da ”ženu boli glava”. Tako žene ostaju bez dijagnoze misleći da je “nekako normalno da ih boli glava”.
Inače, migrena pogađa oko 400 tisuća osoba u Hrvatskoj, pri čemu se većinom radi o ženama, a istovremeno je često neprepoznata i neliječena bolest. O mogućnostima liječenja migrene u 21. stoljeću DM je napravio podcast.
U podcastu pod nazivom ‘Kada udare migrena i glavobolja – ima li nade za nas?’ gošća je prof. dr. sc. Darija Mahović Lakušić, specijalist neurolog, subspecijalist cerebrovaskularnih bolesti, voditeljica Poliklinike za neurologiju Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb. Razgovor je vodila mag. pharm. Anita Galić.
