Novo istraživanje na području medicine je došlo do iznenađujućih otkrića. Naime, bogati ljudi su genetski izloženi većem riziku obolijevanja od raka nego siromašni ljudi, sugeriraju podaci studije provedene na Sveučilištu u Helsinkiju u Finskoj.
Istraživanje je ispitalo vezu između socioekonomskog statusa (SES-a) i niza bolesti. Ako je vjerovati dobivenim rezultatima, ljudi koji imaju privilegiju uživati viši socioekonomski status, su također i pod povećanim genetskim rizikom obolijevanja od raka dojke, prostate i drugih oblika karcinoma.
S druge strane, oni slabijeg imovinskog statusa su genetski podložniji dijabetesu i artritisu, zajedno s depresijom, alkoholizmom i rakom pluća.
Važna otkrića
Voditeljica ove studije, doktorica Fiona Hagenbeek, sa sveučilišnog Instituta za molekularnu medicinu Finske (FIMM), je rekla da bi početni rezultati mogli dovesti do toga da se rezultati poligenskog rizika — koji se koriste za mjerenje rizika od bolesti na temelju genetike — dodaju u protokole probira za neke bolesti.
“Razumijevanje da utjecaj poligenih rezultata na rizik od bolesti ovisi o kontekstu može dovesti do daljnjih stratificiranih protokola probira“, kaže doktorica Hagenbeek pa nadalje objašnjava kako se dobivena saznanja mogu koristiti za dobrobit zdravlja pojedinaca.
“Na primjer, u budućnosti bi se protokoli probira za rak dojke mogli prilagoditi tako da žene s visokim genetskim rizikom i koje su visoko obrazovane podliježu ranijem ili češćem probiru nego žene s nižim genetskim rizikom ili nižim obrazovanjem”, kaže ova doktorica.
Bolesti uobičajene u zemljama s boljim primanjima
Za potrebe provedbe istraživanja, tim doktorice Hagenbeek je izvukao je podatke o genomici, zdravlju te socio-ekonomskom statusu od približno 280.000 Finaca, u dobi od 35 do 80 godina. Navodno su i neke ranije provedene studije pokazale prisutnost nekih razlika u riziku, slično onome što su istraživači otkrili i ovog puta.
Međutim, ova je studija označena kao prva koja je tražila vezu u zapanjujućih 19 bolesti uobičajenih u zemljama sa visokim prihodima, prenosi New York post.
“Većina modela za predviđanje kliničkog rizika uključuje osnovne demografske podatke kao što su biološki – spol i dob, prepoznajući pri tome da se učestalost bolesti razlikuje između muškaraca i žena te da ovisi o dobi”, kaže doktorica Hagenbeek.
Veza izmeđi bolesti i društveno-ekonomskog položaja
“Priznajući da je takav kontekst takođe važan kada se inkorporiraju genetske informacije u zdravstvenu skrb je svakako važan prvi korak”, smatra doktorica.
“Ali sada možemo pokazati da genetsko predviđanje rizika od bolesti također ovisi o društveno-ekonomskom položaju pojedinca”, kaže Hagenbeek i dalje objašnjava. “Dok se naše genetske informacije ne mijenjaju tijekom našeg života, utjecaj genetike na rizik od bolesti mijenja se kako starimo ili mijenjamo naše okolnosti”.
Istraživači su istaknuli da se treba dodatno raditi kako bi se u potpunosti razumjela veza između određenih profesija i rizika od bolesti. Nadalje, studije bi također trebale biti provedene i u zemljama s nižim prihodima,smatraju ovi stručnjaci.
“Naša studija je bila usredotočena isključivo na pojedince europskog podrijetla, a također će biti važno u budućnosti vidjeti hoće li se naša zapažanja o međudjelovanju socioekonomskog statusa i genetike za rizik od bolesti preslikati na ljude višestrukog podrijetla u državama s višim i nižim prihodima”, objašnjava doktorica Hagenbeek.
