Liječnik razbio mitove oko bolesti koju se često podcjenjuje: ‘Može biti opasna po život’

Bolnica, ilustracija (Foto: Sandra Simunovic / CROPIX)

Papa Franjo preminuo je na Uskrsni ponedjeljak, tik nakon što je otpušten iz bolnice u kojoj je pet tjedana ležao zbog upale pluća koja je dovela do njegove smrti. Stručnjaci tvrde kako svaka peta osoba u svojem životu pati od problema s plućima, od kojih je infekcija jedno od ozbiljnijih stanja.

Jedan od mitova koji se veže uz upalu pluća je da se bolest javlja samo zimi. “Morate biti oprezni čak i ljeti, to nije zimski problem”, pojasnio je dr. Xand van Tulleken u BBC-jevoj jutarnjoj emisiji, “Morning live”. Dok je zimi broj slučajeva viši te na području Ujedinjenog Kraljevstva broji od dvije do četiri tisuće tjedno, “ljeti biste mogli imati od 700 do 1500 slučajeva”, pojasnio je, dodavši da je to bolest koja kruži cijele godine.

Drugi mit vezan uz ovu bolest je to kako je zarazna, točnije kako se prenosi. Dr. Xand tvrdi da “nije jako zarazna kao što su zarazni Covid ili prehlada”, već da je pneumonia upala pluća koja je “gotovo uvijek uzrokovana infekcijom”.

Ovo je pravi razlog od čega je umro Papa: Talijanski mediji otkrili detalje

Kako ljudi obolijevaju

“Zamislite pneumoniju kao priliku koju su bakterije iskoristile da počnu inficirati vaša pluća zbog nekog drugog problema”, pojasnio je liječnik i nastavio.

“Ljudi često dobiju infekciju gornjih dišnih putova, nešto poput Covida ili prehlade ili kašlja, malo bronhitisa… što mijenja mikrobiom u plućima, što je prilika za ‘loše’ bakterije da se prekomjerno razmnože i uzrokuju probleme mnogo dublje u plućima, a to ometa ulazak kisika i izlazak ugljičnog dioksida”, elaborirao je.

Rekavši kako upala pluća “može biti opasna po život u bilo kojoj dobi”, razjasnio je mit da samo stariji ljudi obolijevaju od nje. “Vaša pluća su poput spužvi, zamislite spužvu koja je ostala kraj sudopera i nikada je ne istisnete i ne pustite da se osuši, postaje malo ‘trula’ i smrdi, to se u biti događa kod upale pluća, tekućina je ušla u zračne prostore u plućima, smanjujući protok zraka i krvi, omogućujući ‘bakterijama’ da rastu u plućima, i to je ono što uzrokuje probleme”, slikovito je opisao.

Liječnik i pacijentica, ilustracija (Foto: Freepik)

Tipični simptomi

Nadalje, dr. Xand je istaknuo kako se upala pluća dijagnosticira rendgenskom snimkom prsnog koša, no naveo je simptome zbog kojih bi trebali posjetiti liječnika. To su kašalj, znojenje, visoka temperatura, gubitak apetita, bol ili nelagoda u prsima te otežano disanje. Prema njemu, ovi simptomi mogu, no i ne moraju biti prisutni, “pa ih je lako previdjeti”.


Ispričao je potom kako je njegova majka prije nekoliko godina imala upalu pluća, a on i njegov brat, obojica liječnici, gotovo su to propustili jer nije imala nijedan od uobičajenih simptoma. Samo je “izgledala sivo i otišla u krevet”, prisjetio se.

Kad se govori o načinima zaštite od upale pluća, prvo se preporuča cjepivo protiv pneumokoknih infekcija preporuča osobama s većim rizikom od oboljenja, poput male djece i starijih od 65 godina. Savjetuju se i cjepiva protiv gripe, Covida i RSV-a. koji mogu pomoći u zaštiti odraslih i djece od infekcija koje mogu uzrokovati upalu pluća.

Kašalj, ilustracija (Foto: Canva)

Vježbe disanja

Nadalje, dr. Xand tvrdi da je bitno smanjili ili prestati s pušenjem, jer ono “sprječava vaše tijelo da izbacuje sluz iz pluća”, pojasnio je. Također, preporuča izbjegavanje sirupa protiv kašlja, jer oni pomažu da prestanete kašljati, no “želite kašljati i želite izbaciti sluz iz pluća”.

Osobama s plućnim tegobama preporuča vježbu dubokog disanja, koju je i demonstrirao. “Stavite ruku na trbuh… duboko udahnite i ispuhnite trbuh tako da stvarno otvorite dno pluća, zadržite to 2-3 sekunde, a zatim možete izdahnuti uz lagano ‘fihtanje'”, objasnio je. “Možda ćete zbog toga malo zakašljati, ali to je dobro, ponovite to tri ili četiri puta i ono što radite jest da održavate pluća prozračenima”, rekao je liječnik opće prakse. “Otvaranjem prsnog koša ulazi zrak, krv teče i ne dajete tim bakterijama priliku da se nasele u vašim plućima”, dodao je.

Konačno, u borbi protiv oboljenja nužna je i dobra osobna higijena. Pranje ruku i izbjegavanje oboljelih spriječiti će rizik od zaraze. Ako kašljete dulje od 3 tjedna ili iskašljavate krv, imate bolove u prsima ili uopće nemate daha, nazovite svog liječnika obiteljske medicine.

Ivona od upale pluća završila u komi, svoju priču dijeli po cijelom svijetu: Počelo je prehladom