Ema Morano, Talijanka rođena 1899. godine, preminula je 2016. u 117. godini, ostavivši iza sebe izniman život koji je obuhvatio tri stoljeća, dva svjetska rata i gotovo 90 izmjena vlasti u Italiji. Postigla je rijetku dugovječnost, jer prema zapisima, samo 12 ljudi u povijesti doživjelo je tako duboku starost.
Morano je često dijelila svoju formulu za dug život: stroga dijeta i izbjegavanje odnosa s muškarcima. Nakon smrti šestomjesečnog sina, razvela se 1938. godine, što je u to vrijeme u Italiji bilo gotovo nezamislivo, i odlučila da se više nikada neće udavati.
Posebnu pažnju privukla je njezina prehrana – gotovo 90 godina svakodnevno je jela tri jaja, od kojih su dva bila sirova, kako bi liječila anemiju. Uz to, redovito je pila grapu, tradicionalno talijansko alkoholno piće koje je sama pripremala. “Jedem tri jajeta dnevno, a za bolju probavu pijem grapu s kaduljom, pelinom i suhim grožđicama,” izjavila je u jednom intervjuu. Morano je živjela jednostavno, ali ispunjeno, inspirirajući mnoge svojim jedinstvenim životnim navikama.
Ujutro je jela sirova jaja
Gotovo trideset godina imala je istog liječnika koji je za AFP potvrdio da Ema rijetko jede voće i povrće. “Kada sam je upoznao, jela je tri jajeta dnevno, dva sirova ujutro, zatim omlet za ručak i piletinu za večeru”, ispričao je, dodavši da je tajna njenog dugog života i genetika. Naime, njena majka doživjela je 91 godinu, a i nekoliko njenih sestara proslavilo je svoje stote rođendane.
Dugovječnost je već stoljećima fascinantna tema, a posljednjih godina postala je predmet intenzivnih znanstvenih istraživanja. Mnogi se pitaju što je ključ dugačkog života – genetika, način života, sreća ili kombinacija tih čimbenika? Iako nema jednostavnog odgovora, istraživanja su otkrila nekoliko važnih elemenata koji mogu utjecati na duljinu života.
Genetika je jedan od glavnih faktora. Naslijeđeni geni mogu povećati otpornost na bolesti ili ubrzati oporavak, ali isto tako mogu biti osnovica za određene zdravstvene probleme. Ipak, način života često ima veći utjecaj. Redovita tjelovježba, uravnotežena prehrana, prestanak pušenja i izbjegavanje alkohola ključni su za duži i zdraviji život. Tjelovježba jača srce, poboljšava cirkulaciju, smanjuje stres i održava tijelo u formi, dok prehrana bogata voćem, povrćem i zdravim mastima smanjuje rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa, srčanih bolesti i raka.
Ovo su najdugovječniji ljudi koji su ikad živjeli: ‘Vjera u Boga i matematika’
Na dugovječnost utječe i mentalno zdravlje
Mentalno zdravlje također je od presudne važnosti. Ljudi koji se suočavaju s kroničnim stresom ili anksioznošću imaju veći rizik od bolesti koje mogu skratiti život. Nasuprot tome, oni koji njeguju emocionalnu stabilnost i druženje obično žive dulje i zdravije. Snažne društvene veze s obitelji, prijateljima ili zajednicom smanjuju stres i povećavaju osjećaj sigurnosti i sreće, što pozitivno utječe na zdravlje.
Jedan od iznenađujućih čimbenika dugovječnosti je sreća. Istraživanja pokazuju da optimizam, pozitivan pogled na život i uživanje u malim stvarima mogu značajno doprinijeti duljem životu. Ljudi koji se fokusiraju na pozitivno i ne opterećuju se negativnim mislima često su zdraviji i vitalniji. Na kraju, dug život nije samo rezultat discipline, već i pronalaženja radosti u svakodnevici.
