Na sjednici Gradske skupštine u četvrtak naći će se i Izvješće o lokacijama i količinama protuzakonito odbačenog otpada, troškovima uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada i provedbi mjera za sprječavanje protuzakonito odbačenog otpada u 2025.
Naime, izvješće pokazuje razmjere koliko je rašireno protuzakonito bacanje otpada i u kojim je kvartovima najgore. Tako u izvješću stoji da su komunalni redari tijekom 2025. godine proveli su niz mjera kako bi spriječili nepropisno odlaganje otpada i sankcionirali prekršitelje. Postupali su prema važećim zakonima i odlukama o komunalnom redu, a fokus je bio na zaštiti javnih i privatnih površina od onečišćenja.
Nepropisno odbacivanje otpada podrazumijeva svako odlaganje izvan za to predviđenih mjesta, a problem se javlja diljem grada, kako na javnim površinama, tako i na privatnim zemljištima. Kako bi se tome stalo na kraj, uvedene su i dodatne mjere, poput postavljanja fizičkih barijera na lokacijama gdje se otpad učestalo odlaže. Osim gradskih četvrti, inicijativu za takve mjere može podnijeti i Zagrebački holding, odnosno podružnica Čistoća.
Izrečeno 729 kazni
Tijekom godine komunalni redari izrekli su ukupno 729 kazni u vrijednosti većoj od 163 tisuće eura. Najveći broj kazni odnosio se na nepropisno odbacivanje otpada, dok je manji dio bio vezan uz njegovo spaljivanje. Većinu prekršaja počinile su fizičke osobe, ali zabilježeni su i slučajevi među pravnim subjektima i obrtnicima.
U užem gradskom području otpad se najčešće ostavlja uz kontejnere i tzv. zelene otoke, no takva se onečišćenja relativno brzo uklanjaju. U tome pomaže i sustav videonadzora, koji je proširen te sada uključuje 247 kamera. Zahvaljujući njima evidentirano je više od 4.200 nepravilnosti, a dio tih slučajeva rezultirao je prekršajnim mjerama.
Zagrebački holding zaprimio je više od 5.000 naloga za uklanjanje otpada, a najviše ih se odnosilo na gradske četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug, zatim Maksimir, Novi Zagreb – istok i Trnje.
Koji su kvartovi najpogođeniji
S druge strane, najveći problemi s divljim deponijima i dalje su prisutni u dijelovima grada poput Novog Zagreba – zapad, Brezovice, Peščenice – Žitnjaka, Sesveta i Stenjevca. Na nekim lokacijama poduzete su konkretne mjere. Primjerice, u Ježdovečkoj šumi postavljene su betonske prepreke koje su spriječile dugogodišnje ilegalno odlaganje otpada.
U gradskoj četvrti Novi Zagreb – istok, u Ulici Milana Mladenovića, uklonjene su veće količine građevinskog otpada, a prostor je dodatno zaštićen. Slična situacija zabilježena je i u Brezovici, na području Kupinečkog Kraljevca – Tumbri, gdje su zbog velikih količina otpada izrečene kazne, a slučaj je prijavljen i Državnom inspektoratu.
Problem je posebno izražen na teško dostupnim terenima poput makadamskih puteva i zapuštenih parcela u četvrtima Peščenica – Žitnjak i Sesvete. Tamo se često događa da se, nakon što se jedna lokacija sanira, otpad počne odlagati na obližnjim mjestima. Primjer je Ulica III. Struge kod križanja s Čulinečkom cestom, gdje je pojačani nadzor smanjio problem, ali su se manja odlagališta pojavila u okolici. S druge strane, pozitivan primjer je križanje Ulice I. Resnik i Ulice Mije Haleuša, gdje je videonadzor učinkovito spriječio daljnje nepropisno odlaganje.
Rješavanje deponija kod Jankomira
Na području Stenjevca, posebno u zoni Jankomira između Škorpikove ulice, ulice Jankomir i trgovačkog centra Lesnina, zabilježeno je više slučajeva ilegalnog odlaganja građevinskog otpada. Tamo su uvedeni pojačani nadzor, videonadzor i zaštitne ograde, a u slučaj je uključen i Državni inspektorat.
Najveće količine otpada, veće od 50 kubičnih metara, evidentirane su u gradskim četvrtima Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad i Brezovica, ali i u Peščenici – Žitnjaku, Sesvetama i Stenjevcu.
Komunalni redari, stoji u izvješću, nastavljaju s redovitim nadzorima i suradnjom s policijom, Državnim inspektoratom i Zagrebačkim holdingom kako bi se smanjilo nepropisno odlaganje otpada i očuvala čistoća grada.
