U Zagrebu je u petak pao snijeg. Rano ujutro Zagrepčane je dočekala kiša, a malo prije 8 sati počele su padati pahulje. Snijeg se vidi na krovovima, no ne zadržava se na tlu.
DHMZ je poslijepodne najavio postupan prestanak oborine te moguće prolazno razvedravanje. Najavili su da će temperatura zraka veći dio dana biti između 1 i 6 stupnjeva.
Mnogi se pitaju zašto je snijeg u Zagrebu postao tako rijedak i zašto se uopće ne zadržava na tlu. Nedavno smo o toj temi razgovarali s meteorologom Dorianom Ribarićem koji je naglasio da je riječ o “fenomenu urbanog toplinskog otoka”.
‘U centru bi zapravo trebalo biti puno hladnije’
“Riječ nije samo o zatopljenju grada, već i o promjenama u klimi, dugoročnim promjenama koje gledamo u intervalima od 20 do 30 godina”, navodi Ribarić. “Vidljiv je trend sve manjeg broja snježnih dana, posebice kad se gleda zadnjih 30 godina”, komentira naš sugovornik.
Meteorološka mjerenja u Zagrebu započela su krajem 19. stoljeća, a sustavno bilježenje snježnih padalina datira od 1894. godine. Na meteorološkoj postaji Zagreb-Maksimir, koja djeluje od 1949. godine, rekordna visina snijega od 68 cm zabilježena je 14. siječnja 2013. godine, no ekstremna količina snijega te godine bila je poseban slučaj.
“Imamo značajan porast temperature i sve manje snijega. Tu je i fenomen ‘urbanog toplinskog otoka’, koji se javlja kod betoniziranih sredina, gdje je promet gust, puno je kućnih ložišta. Temperature se povisuju i u ljetnim i zimskim uvjetima. U centru bi zapravo trebalo biti puno hladnije”, objašnjava Ribarić.
‘Zaprešić i Samobor dobiju nekoliko centimetara više’
Na mjernoj postaji Zagreb-Maksimir prosječno je zabilježeno 35,2 dana sa snježnim pokrivačem godišnje, no taj broj se iz godine u godinu smanjuje. “Na primjer Zaprešić i Samobor dobiju nekoliko centimetara snijega više, tu pola temperaturna stupnja može činiti razliku, a centar Zagreba je za stupanj, pa čak i do dva, tri topliji od periferije”, komentirao je.
Ribarić navodi da klimatske promjene utječu i na smanjenu količinu snijega u Europi, a da su “na udaru” i poznata skijališta. “Ima ga manje i na planinama, dakle svakog desetljeća imamo 5 posto manje snijega u jugoistočnim Alpama, gdje su popularna skijališta Slovenije i Austrije, a količina oborina ostaje ista”, opisao je da su temperature zimi sve više i da je snijega sve manje te dodao da su najviše ugrožena skijališta na nadmorskim visinama ispod tisuću metara.
Na kraju je dodao da na količinu snijega u Zagrebu utječe i njegova specifična geografska pozicija pod Medvednicom. “Zagreb je u samom podnožju planine, tako da poremećaji koji dolaze sa sjevera se zaustavljaju na njoj, pa nas to štiti”, zaključio je naš sugovornik.
Cijela Hrvatska pod meteoalarmima: Očekuje se udar nagle promjene, past će i snijeg
