Galerija užasa: Razorno nevrijeme od Županje do Iloka; Oluja i poplave poharale Hrvatsku; Nevrijeme poharalo Ilok, materijalna šteta je golema; Tuča u Iloku uništila vinograde, voćnjake i fasade; Bujice vode u Iloku, poplavljen i Gradski muzej; Ceste su postale bujice, vjetar rušio stabla; Traži se hitno uspostavljanje sustava obrane od poplava… Ovo je samo dio novinskih i internetskih naslova u posljednje vrijeme.
Prije toga: “Tuča i pijavica poharale sjeverni Jadran“, “Nevrijeme u Dalmaciji, bujice na ulicama“, “Neviđeni potop na Krku: automobili zaglavljeni u bujicama, građani u šoku“, “Katastrofa na Krku: Uništena polja i strojevi“… Pritom nije tako samo u Hrvatskoj niti je u Hrvatskoj najgore.
Samo ekonomski gubici od ekstremnih pojava povezanih s klimom u posljednja četiri desetljeća stajali su Europu oko 650 milijardi eura, izračunala je Europska agencija za okoliš (EEA). “Ekstremni klimatski događaji poput oluja, valova vrućine, poplava ili neuobičajeno hladnih zima prouzročili su smrt između 85.000 i 145.000 Europljana. A manje od jedne trećine tih gubitaka bilo je pokriveno osiguranjem.“ Grad Ilok, na primjer, nema ni povjerenstvo za elementarne nepogode.
@zagrebinfo Nevrijeme u Zagrebu #zagrebinfo #zagreb #gradzagreb #nevrijeme #vjetar ♬ original sound – zagreb.info
Traže se odgovori
Alarmantni podaci Europske agencije za okoliš naveli su i analitičare Europskog odjela Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da potraže odgovor na pitanje koliko su države istoka Europe ranjive na klimatske promjene, koliko su na njih otporne i spremne prilagoditi im se.
Rezultate svojeg istraživanja A. Fouejieu, S. Hassan, R. Atoyan i Y. Zha objavili su početkom ovog mjeseca u radnoj studiji WP/24/109 pod naslovom “Weathering Tomorrow: Climate Analogues and Adaptation Gaps in Europe“.
“Očigledne promjene u obilježjima klime koje karakteriziraju povećana učestalost i silina ekstremnih događaja – poplava, oluja, valova vrućine ili velike hladnoće – stvorile su složenu mrežu izazova“, pišu MMF-ovi znanstvenici.
Povećani rizici
“Ukupna ranjivost Europe na rizike koji prate klimatske promjene manja je nego ranjivost drugih područja svijeta“, ističu autori studije, no odmah slijedi i njihovo upozorenje izvanredno važno za Hrvatsku.
“Unutar Europe postoji velik jaz između bogatih i zemalja u razvoju, kao i između juga i sjevera. Unatoč tomu što su izloženi sličnim klimatskim utjecajima, neke zemlje srednje i istočne Europe puno su ranjivije pa klimatske katastrofe njima nanose mnogo veće ljudske i ekonomske troškove.“
Ta ranjivost potječe od slabijih sposobnosti zemalja u razvoju za prilagodbu u usporedbi s razvijenijim europskim zemljama, osobito tamo gdje gospodarska aktivnost više ovisi o sektorima osjetljivima na klimatske promjene poput poljoprivrede, a manje su i investicije u infrastrukturu otpornu na klimatske ekstreme. A tih će ekstremnih pojava biti sve više pa će cijena koju će valjati podnijeti za njih uvelike ovisiti o primjeni strategije prilagodbe. No kako ta strategija treba biti dizajnirana?
@zagrebinfo Nevrijeme je stiglo do Zagreba, u Samoboru pada tuča 😰 #zagrebinfo #samobor #zagreb #oluja #nevrijeme #tuca ♬ original sound – zagreb.info
Ekonomski troškovi
MMF-ov working paper u prvom redu donosi podatke o ekonomskim troškovima vremenskih katastrofa od 1990. do 2019. izražene u postotku bruto domaćeg proizvoda (BDP) iz 2019. godine. Najveće je štete u ta gotovo tri desetljeća pretrpjela Moldavija, blizu 12 posto svojega BDP-a.
Slijede je s relativno upola manjim troškom Bosna i Hercegovina (oko sedam posto) te Sjeverna Makedonija (5,5 posto BDP-a). Prosječna ukupna (kumulativna) cijena prirodnih katastrofa u europskim zemljama u razvoju, ili bivšim komunističkim državama, oko jednog je postotnog boda veća nego u razvijenim europskim zemljama.
S oko dva posto izgubljenog BDP-a u klimatskim katastrofama u posljednja tri desetljeća Hrvatska je “u sredini“, na prosjeku europskih razvijenih država, a za jedan postotak ispod prosjeka istočne i jugoistočne Europe pa se može smatrati čak i relativno pošteđenom.
Velika izloženost
I humanitarni te socijalni udar katastrofalnih vremenskih prilika relativno je veći u europskim zemljama u razvoju nego u bogatima: u Moldaviji su katastrofe pogodile tri posto stanovništva, u Sjevernoj Makedoniji dva posto, a u Bosni i Hercegovini 1,5 posto.
Kad je riječ o broju stradalih građana, na prvim mjestima su europske zemlje s brojnijim populacijama pa su tako u Španjolskoj vremenske katastrofe pogodile 180 tisuća ljudi, u Rusiji 140 tisuća, a u Francuskoj nešto više od 120 tisuća.
Zbog njihove veće ovisnosti o poljoprivredi, osobito onoj subegzistencijalnoj, “na okućnicama“, jasno je da su zemlje srednje i istočne Europe ranjivije na katastrofe koje izazivaju štete na usjevima ili voćkama, kao što se to dogodilo u Iloku. Za razvijenije države s manjim udjelom poljoprivrede u BDP-u vjerojatnije je da će ih ugroziti porast razine mora.
@zagrebinfo Vjetar pred oluju u zrak diže prašinu s terena na Trešnjevci 😲 #zagrebinfo #tresnjevka #nktresnjevka #oluja #nevrijeme #vjetar #prasina ♬ original sound – zagreb.info
Hrvatska neusporediva
Hrvatska se s mnogoljudnim zemljama ne može uspoređivati i njezine su brojke na europskom grafikonu jedva vidljive. A koliko novca trebaju države uložiti u prilagodbu i jačanje otpornosti na katastrofalne klimatske šokove, analitičari Međunarodnog monetarnog fonda prikazali su na slučaju Moldavije, kao europske zemlje koja je od klimatskih promjena od 1990. do nedavno pretrpjela drastične štete. Te brojke za Hrvatsku ne bi bile identične, ali područja ulaganja vjerojatno bi bila vrlo slična.
Moldavija od 2017. do 2040. najviše novca – milijardu i 365 milijuna američkih dolara – treba uložiti u obnovu i modernizaciju središnjeg sustava, u tehnologije i u institucije za navodnjavanje i drenažu.
Ekološka rekonstrukcija šuma i šumskih pojaseva, sadnja novih šuma te pošumljavanje zemljanih površina i pašnjaka koji su doživjeli degradaciju stajat će Moldaviju 380 milijuna dolara. Ta zemlja također mora poboljšati opskrbu vodom gradova i industrije (za 15 posto smanjiti gubitke vode) i sagraditi tri vodna spremnika (24,9 milijuna dolara u pet godina). Po više stotina milijuna dolara Moldavija mora uložiti u poboljšanje sanitarne odvodnje, prevenciju poplava te sposobnost reagiranja na katastrofe.
Prevencija poplava
Ukupno u prilagodbu klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na vremenske katastrofe Moldavija u dvadesetak godina mora uložiti dvije milijarde i 747,8 milijuna dolara – izračunali su u Međunarodnom monetarnom fondu, pa nude i različite varijante mogućeg financiranja tog troška. Bilo bi jako dobro da isti takav izračun imamo i za Hrvatsku, ali nemamo. MMF nas je samo upozorio da se Hrvatska sa svojim kapacitetima prilagodbe nalazi na pola puta do potrebne razine.
No osim upozorenja da će postojeći trendovi zagrijavanja atmosfere (u Europi dvaput brže nego u ostatku svijeta), veći skokovi sezonskih temperatura i vlage, sve češća pojava vremenskih i općenito klimatskih katastrofa Europi nanositi sve veće društvene i ekonomske troškove, Međunarodni monetarni fond pojedinim zemljama pruža i zornu sliku kako će njihove vremenske i klimatske prilike izgledati u skoroj budućnosti. Za svaku europsku državu i njezine očekivane, buduće klimatske prilike u skladu s različitim scenarijima zagrijavanja atmosfere potražio je zemlju koja takvu klimu ima danas.
Tako se svaka zemlja može uvjeriti u ono što je uskoro čeka i prema tome izraditi svoju strategiju prilagodbe klimatskim promjenama i jačanja otpornosti na vremenske katastrofe.
@zagrebinfo Olujni oblaci i nevrijeme kretali se u smjeru Zagreba, vlasti pozivaju građane na oprez ⛈️ #zagrebinfo #zagreb #oluja #oblaci #nevrijeme #timelapse ♬ original sound – zagreb.info
Klima Italije
Prema “klimatskoj analogiji“ s europskim državama, Hrvatska tako može očekivati da će joj klima u skoroj budućnosti u sva tri predvidljiva scenarija zagrijavanja atmosfere biti nalik na klimu kakvu danas ima Italija.
Sloveniju čekaju klimatske prilike u kakvima danas živi Hrvatska. Ako kreatori hrvatske strategije prilagođavanja i jačanja otpornosti žele precizno znati s kakvim se klimatskim promjenama i potencijalnim vremenskim katastrofama moraju boriti, u svijetu trebaju proučiti, u najboljem slučaju Nepal, za veće izazove ublažavanja i prilagodbe Portugal, a za veće izazove ublažavanja, ali male prema adaptaciji – Urugvaj.
“Ustanovili smo da infrastruktura za prilagodbu nastala javnim ulaganjima može znatno smanjiti gubitke što ih uzrokuju prirodne katastrofe i već u bliskoj budućnosti ublažiti ekonomske strahove“, pišu analitičari Međunarodnog monetarnog fonda. “Međutim, naša je analiza također otkrila i značajne poteškoće. Ograničeni financijski izvori mogu usporiti investicije u prilagodbu i mnoge države, kad je riječ o klimatskim promjenama, ostaviti u nezavidnoj situaciji.“
MMF stoga smatra da će financiranje nužnih ulaganja bez dovođenja na kritičnu razinu javnoga duga ili slabljenja potencijala za ekonomski rast biti jako teško bez potpore vanjskih donatora. Za zatvaranje “prilagodbenog jaza“ najugroženijih zemalja ključni će biti donatori. A MMF-ova analiza otkrila je i možda najvažniju činjenicu: cijena jačanja otpornosti prije katastrofa puno je manja od troška popravaka šteta nakon što se katastrofe dogode.
