Iako još od 2020. godine građani ne mogu do crkve Sv. Marka zbog ograde i policijske zaštite nakon pucnjave zgradu Vlade, da i nije bilo tog tragičnog događaja, svejedno ne biste mogli ući u povijesnu crkvu.
Zagrepčanka bijesna na KIC: ‘Prošlo je više od godinu dana, crkva još nije dobila novce’
Naime, zgrada je još ranije, 22. ožujka te iste godine, pretrpjela i ogromnu štetu u razornom zagrebačkom potresu. Srećom, obnova koja je uslijedila je dovršena i u ponedjeljak su se pojavile fotografije unutar crkve nakon dovršenih radova.
Kako je vidljivo na fotografijama koje smo objavili i na našem Facebooku, unutrašnjost crkve, s novim oltarom izgleda kao da mu se ništa nije dogodilo. Od svoda, do zidova, podova, oltara, velikog križa s Isusom, sve izgleda kao da se metropola nikad ni nije zatresla.
Blagoslov novoobnovljene crkve, u nedjelju trećeg prosinca će obaviti biskup Mijo Gorski.
Brojne štete
No, podsjetimo, te 2020. godine, potres je donio obilje problema.
Nastala su teža oštećenja na južnom portalu crkve te svodu. Popucao je i pozlaćeni svod, uništene freske, a štetu je pretrpio i dio krova.
Da stvari budu gore, kameni medaljon unutar crkve je pao na orgulje ZAVRŠENA je obnova crkve svetog Marka, a agencija Pixsell prva je dobila priliku snimiti kako izgleda iznutra. Za nedjelju je planiran blagoslov koji će obaviti mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.
Župna crkva svetog Marka na Gornjem gradu pretrpjela je veliku štetu u potresu u Zagrebu. Zabilježena su teža oštećenja na svodu, ali i na južnom portalu crkve. Oštećen je dio krova, popucao je pozlaćeni svod, uništene su freske. Kameni medaljon iznad mjesta gdje sjedi orguljaš odlomio se i pao na orgulje.
(Foto: Damjan Tadic / CROPIX)
Štete praćene kroz povijest: Potresi i požari
Inače, župna crkva sv. Marka evanđelista, nastala je u isto vrijeme kao i današnji Gornji grad, uvijek bivajući u njegovom središtu.
Znatno povećanje i svoje današnje dimenzije, crkva je dobila na prijelazu s 14. na 15. stoljeće te je iz tog vremena ostao južni portal, stilski karakteriziran motivima i odlikama kasne godine.
POŽAR JE SPALIO POLA ZAGREBA Izgorjele kuće, crkve, škole, najgore prošao Kaptol
Osim 2020. godine, crkva je i ranije stradavala, što od potresa, što od požara i u 16., 17. te 18. stoljeću, a veći zahvati su na crkvi napravljeni od 1876. do 1882. godine.
U tom je vremenu i Herman Bollé, kojeg povijesti pamti i kao graditelja tornjeva na Zagrebačkoj katedrali, koji je postavio glazirani crijep na krov crkve, kakav vidimo i dan danas.
(Foto: Damjan Tadic / CROPIX)
Od tada crkva ima dva grba, Trojedinog hrvatskog kraljevstva s grbovima Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te grb Grada Zagreba.
Tijekom obnove crkve sv. Marka od 1922. do Drugog svjetskog rata, župnik dr. Svetozar Rittig, uspio je okupiti najveće domaće umjetnike tog vremena, kao što su Ivan Meštrović, Joza Kljaković i Ljubo Babić koji su svojim umijećem doprinijeli uređenju ovog lijepog zdanja koje je danas smješten između zgrade Vlade i zgrade sabora.
Zahvaljujući njima, crkva ima izgled kakav ima i dan danas.
