Na dvodnevnoj konferenciji ‘ENERGREEN – Od otpada do energije’, koja se održava 21. i 22. travnja u Zagrebu obrađuju se različite teme vezane uz gospodarenje otpadom, od zbrinjavanja radioaktivnog otpada do učinkovitosti postojećeg sustava centara za gospodarenje otpadom.
Fokus drugog dana konferencije je na energiji, konkretno na sigurnosti opskrbe, stabilnosti sustava te izazovima i prilikama razvoja obnovljivih izvora. Između ostalog, u utorak se na konferenciji govorilo o sustavu odlaganja otpada u Zagrebu. O toj je temi govorila Ana Pavičić Kaselj, direktorica Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom na panelu ‘Gradovi pod pritiskom: Tko upravlja sustavom?’.
“Nije dovoljno uvođenje pravih vrećica jer jedna dio građana koristi, a drugi ne. Idemo s 2.0 verzijom plavih vrećica. Radimo na tome, mora ići u javno savjetovanje. Ideja je da oni koji pravilno odvajaju budu nagrađeni, a oni koji ne odvajaju da ne budu nagrađeni. Mijenja se model, ne bih još htjela izlaziti van s time dok ne vidimo je li to sve usklađeno s planom gospodarenja otpadom. Ovo se vrlo oprezno radi. Vjerujem da ćete u roku od mjesec dana znati detalje”, poručila je Pavičić Kaselj.
‘Plan b ne postoji’
Pavičić Kaselj zatim je napomenula da se cijena zbrinjavanja otpada u Gradu Zagrebu nije povećavala šest godina. “Ja koristim plavu vrećicu, normalno kuham; ako se pravilno odvaja otpad, nemate što staviti u plavu vrećicu. 250 spremnika smo postavili. Prošle godine smo krenuli postavljati na mjesta s višestambenih zgrada. Preko 2100 spremnika će biti na različitim lokacijama. Ne možete sve istovremeno raditi”, najavila je.
“Plave vrećice su uspjeh same po sebi, kao model. Građani moraju osvijestiti da je zbrinjavanje otpada po drugim gradovima puno skuplje. Iz proračuna se mogu subvencionirati neki troškovi, ali ne zauvijek. Kada gledamo centre za gospodarenje otpadom u drugim županijama, drugačije je nego u Zagrebu. Mi smo vertikalno povezani, prostorno smo ograničeni. U drugim dijelovima Hrvatske imate više centara, županije ih mogu razvijati u ruralnim dijelovima županije.
Mi nemamo ruralni dio. Plan b ne postoji. Bili smo u posjetu gradu Grazu. Imaju skenere na kamionima koji prepoznaju koje je smeće u kantama pa ako je otpad koji ne treba biti u kanti onda neće odvesti kantu. Centri za gospodarenje otpadom u gradovima koji nas okružuju u zemljama izvan nas imaju 2 do 3 mini požara dnevno zbog lošeg odvajanja otpada. Baterije se zapale mehaničkim procesom ako se nalaze u komunalnom otpadu. To je samo jedan primjer. Elektronički otpad je poseban problem, to sve treba odvajati”, poručila je Pavičić Kaselj na konferenciji.
