IMAMO ODGOVOR NA PITANJE KOJE ZANIMA SVE PODSTANARE: Hoće li doći do pada cijena nekretnina u Zagrebu?

Stambene zgrade na Borovju, (foto: Goran Mehkek / CROPIX)

Iako su mnogi analitičari predviđali kako će zbog pandemije cijene nekretnina pasti, to se nije dogodilo. Dapače, cijena je i dalje rasla, osobito na moru gdje je za vrijeme pandemije zabilježena velika potražnja kupaca iz inozemstva.

Ali situacija nije ni u Zagrebu puno bolja pa svi oni koji su ove godine odlučili kupiti stan u prosjeku plaćaju 15 posto više cijene nego prošle godine. S obzirom na skok cijena građevinskog materijala, mnogi predviđaju i daljnji rast iako je Europski odbor za sistemski rizik (ESRB) još prije nekoliko mjeseci upozoravao kako bi rast cijena nekretnina mogao ugroziti gospodarstvo i dovesti do kraha tržišta nekretnina.

‘Zaustavljanje rasta cijena gotovo je sigurno’

Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava kako se stvari ipak mijenjaju i kupci koji su planirali kupiti nekretnine u Zagrebu odustaju i potražnja pada. “Mladi parovi sve više počinju živjeti izvan Zagreba, a kako se bude popravljala kvaliteta javnog prijevoza između satelitskih gradova i glavnog grada, potražnja će se dodatno smanjivati. Ako tome dodamo najavu nove zagrebačke vlasti o izgradnji velikog broja stanova za iznajmljivanje, vidimo kako se situacija mijenja.

Ne treba očekivati nagli pad, ali zaustavljanje rasta cijena je sada gotovo sigurno“, zaključuje Novotny.

Damir Novotny, (foto: Goran Mehkek / CROPIX)

U međuvremenu, obrađeno je 90 posto zahtjeva za subvencionirane stambene kredite koji su zaprimljeni na natječaju od 22. ožujka do 22. travnja. Od obrađenih 5.400 zahtjeva, odobreno je 4.826 zahtjeva, 551 je na dopuni, 3 su odbijena dok je 20 podnositelja odustalo od zahtjeva.

Potpisano je 3.900 ugovora koji su dalje proslijeđeni bankama. Prosjek godina onih koji dobivaju subvencije je 33, a prosječna mjesečna rata ili anuitet 391 eura odnosno 2.955 kuna, od koje mjesečna subvencija iznosi oko 133 eura odnosno 1.005 kuna. Prosječni iznos subvencioniranog kredita iznosi 78.100 eura koji će korisnici otplaćivati u prosjeku 22 godine.

Jesu li APN-ovi krediti krivi?

Usprkos dobrim brojkama, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina je najavio kako će tijekom godine detaljno analizirati provedbu ovog programa, uzimajući u obzir sve okolnosti pa tako i komentare stručnjaka s tržišta nekretnina, posebno one koje se tiču rasta cijena nekretnina.

Foto: Damir Krajac/CROPIX

Je li APN kriv za ludi skok na tržištu nekretnina, pitaju se mnogi. Iz Hrvatske narodne banke (HNB) kažu kako je najveći porast stambenih kredita zabilježen upravo u mjesecima isplate subvencioniranih kredita.

“Prema podacima o uvjetima kreditiranja potrošača koje HNB prikuplja za svaki pojedinačni kredit, dio se kredita potrošačima odobrava uz uvjete kreditiranja koji su toliko blagi da se takvi krediti mogu smatrati rizičnima. Iako takvi krediti za sada ne predstavljaju ugrozu za stabilnost financijskog sustava, HNB nastavlja kontinuirano pratiti i analizirati rizike povezane s tržištem nekretnina kako bi po potrebi mogao pravodobno reagirati mjerama iz svoje nadležnosti”, kažu iz HNB-a.

Što se tiče ranjivosti hrvatskog i zagrebačkog tržišta nekretnina, iz HNB-a kažu kako se slažu s ranjivostima identificiranima u upozorenju ESRB-a, gdje su kao ključne ranjivosti na tržištu stambenih nekretnina u Hrvatskoj navedeni odstupanje cijena nekretnina od dugoročnih odrednica i snažan rast stambenih kredita (potpomognut i državnim programom subvencioniranih kredita), uz relativno blage uvjete kreditiranja i nepostojanje eksplicitnih mjera usmjerenih prema korisnicima kredita.

“Očekivanom normalizacijom monetarne politike i porastom kamatnih stopa može se očekivati ispuhivanje domaće i inozemne potražnje za stambenim nekretninama u mjeri u kojoj je ona bila potaknuta traženjem alternativnih oblika investiranja, što bi moglo dovesti do usporavanja rasta cijena nekretnina. U suprotnome smjeru djelovat će ulazak Republike Hrvatske u Schengenski prostor, zbog čega se očekuje porast potražnje za nekretninama posebno na obali”, zaključuju iz HNB-a.

Komentari