Gdje su kompenzacijske mjere za roditelje-odgojitelje? Za manje od tri mjeseca ostaju bez naknada

Photo: Matija Habljak/PIXSELL

Vruća tema zagrebačkih dnevnih aktualnosti posebice je ona koja se tiče ukidanja mjere roditelj-odgojitelj. Okupljeni u udrugama korisnika te mjere kritiziraju vlast na čelu s gradonačelnikom Tomašević da je iznevjerio svoje predizborno obećanje i ukinuo im već stečena prava koja imaju od 2016. godine.

Pažljivo se prati svaki korak oko ukidanja te mjere iz nekoliko razloga. Naime, mjera se ukida u svibnju, ali i ima za mogućnost jednogodišnjeg produljenja uz manju naknadu kada roditelj korisnik mjere pronađe posao. Jasno, to se događa usred odgojno-obrazovne godine u trenutku kada su vrtići prekapacitirani, a odgojitelja nedostaje.

13.11.2021., Zagreb – Prosvjed roditelja odgojitelja ispred Gradskog poglavarstva.
Pitanje je i kako će se roditelji-odgojitelji snaći na tržištu rada, a strah oporbe jest da će preko pet tisuća korisnika te mjere postati socijalnim slučajevima.
Stoga, nade se polažu u naveliko najavljivane kompenzacijske mjere. Osim produljenja korištenja mjere za korisnike koji imaju djecu mlađu od sedam godine, najavljena nije niti jedna. Osim naravno, da će se izgraditi vrtići, ali to će se dogoditi daleko nakon svibnja ove godine.

Odluka Visokog upravnog suda

Nakon burne sjednice Gradske skupštine koja je prekidana prosvjedovanjem roditelja-odgojitelja i brojnim amandmanima koji su podneseni na Prijedlog ukidanja mjere, ona je ipak prošla Skupštinu koja je većinski Možemo uz SDP kao koalicijski partner.
Nakon toga uslijedile su tužbe Visokom upravnom sudu koji ima za donijeti odluku o zakonitosti ukidanja te mjere. Odluka Visokog upravnog suda još nije donesena, ali su zato korisnici mjere krenuli u borbu za ono što smatraju svojim pravom, tako da su bili i na sastanku kod državne tajnice Željke Josić iz Središnjeg državnog ureda za demografiju.
Screenshot: Youtube
Poslane poruke u javnost nakon sastanka nisu djelovale ohrabrujuće, barem za aktualnu gradsku vlast. Naime, Ana Marija Berbić Lacko iz udruge Huro kazala je kako državni ured nije zaprimio dubinsku analizu mjere roditelj-odgojitelj iako su je tražili.

Dubinska analiza koja nije dovoljna

Navedeno smo zatražili da komentiraju iz Grada Zagreba, a oni su nam odgovori kako su redovno podnosili izvješća:
“Svi su dokumenti dostupni javnosti, a na upite državnih tijela se u pravilu ažurno dostavljaju traženi podaci“, poručili su iz grada i dodali “obzirom da su analize i rezultati anketa javno dostupni svim građanima i institucijama, pa tako i Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, a što je i javno iskomunicirano, nije bilo potrebe da im se posebno dostavljaju analize i rezultati anketa.”
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Dakle, analize postoje, ali još jedna je također izazvala veliku pozornost javnosti. Naime, grad je korisnicima mjere poslao anoniman upitnik kojim sadrži niz pitanja o socioekonomskom statusu, prijašnjim karijerama, radnim statusima i slično. Obilježen je barkodom za kojeg su korisnici mjere posumnjali da sadrži njihove osobne podatke, te da stoga nije anoniman.
“Barkod koji se nalazi na njima služi isključivo za kuvertiranje, odnosno daje naredbu da ubaci dva lista u kuvertu na stroju. Uputa koju je Grad Zagreb dao korisnicima je da slobodno izrežu barkod i vrate popunjeni upitnik bez njega ukoliko imaju ikakve dileme oko anonimnosti. Nikakvi osobni podaci nisu vezani za taj kod“, poručili su iz grada.
Foto: Screenshot
No, predsjednica udruge Huro Ana Marija Berbić Lacko, u ponedjeljak je potvrdila za Zagreb.info, da bez obzira na barkod, oni upitnik neće popunjavati.
“Nama nisu sporni kodovi, naš stav je kao i od prije. Ne želimo surađivati dok je štetna i nezakonita odluka na snazi i zbog toga korisnici ne žele ispunjavati upitnik“, objasnila je Berbić Lacko iz Udruge Huro.
Iz Gradskog ureda poručili su da upitnikom žele olakšati izlaženje na tržište rada nakon isteka mjere, te da će to učiniti kroz ustanove za cjeloživotno obrazovanje. No, konkretnijih informacija o toj kompenzacijskoj mjeri još nema.

Projekt duljeg rada vrtića

U utorak je dogradonačelnica Danijela Dolenec najavila da bi od ožujka, ako prijedlog prođe Skupštinu, trebao krenuti projekt Sovica vrijedan 5 milijuna kuna koji se većinski financira iz EU fondova. Tijekom 22 mjeseca trajanja projekta vrtić u Resniku, Krugama, Pantovčaku, Sopotu, Pešćenici i Črnomercu bi trebali raditi do 21 sat.
Na upit Gradu Zagrebu o tome je li i projekt Sovica dio kompenzacijskih mjera za roditelje-odgojitelje, nije odgovoreno. Barem ne direktno, kratko su poručili da je to projekt kojim se usklađuju potrebe za vrtićem roditeljima koji ne radi uobičajenim radnim vremenom.
Foto: Ana Nilić
Također, najavljena je izgradnja nekoliko vrtića u idućim godinama, ali to nije dovoljno da se ove godine zbrine 1500 djece koja izlaze iz mjere, a ulaze u vrtiće. U proračunu su pak ostavljena sredstva za uređenje stanova u vlasništvu grada u koja će se smještati starija vrtićka djeca. No, opet, niti to nije dovoljno da se uopće počne rješavati problem lošeg pedagoškog standarda u glavnom gradu koji će, nažalost, postati još lošiji zbog preopterećenosti sustava, ali i lošeg odgovora grada na izazove koje su si, u konačnici, sami zadali.

Mogu li se to nazvati kompenzacijske mjere?

Svibanj dolazi za manje od tri mjeseca, a teško da će dulji rad samo pet vrtića na području cijelog grada i nekoliko sastanaka u ustanovama za cjeloživotno obrazovanje snažno olakšati teret roditelja kojima je mjera prilično naprasno ukinuta.
Vrtići tek kreću u izgradnju, zasad je prema planovima u proračunu predviđen dio iznosa za uređenje gradskih stanova koji bi mogli zbrinuti starije vrtićke grupe. Najavljeno je i zapošljavanje dodatnih odgojitelja koji će biti zaposleni na 22 mjeseca tijekom trajanja projekta Sovica.
No, konkretnog plana i konkretnih mjera zasada još uvijek nema. Vjerojatno će biti poznate tek u fotofinišu isteka mjere, a pitanje je hoće li one biti dovoljne da bi usrećile nezadovoljne roditelje – s obje strane.

Komentari