Hrvatska liječnička komora (HLK), objavila je rezultate anketnog istraživanja “Studija hrvatskog liječništva 2022” u kojoj je tijekom svibnja i lipnja sudjelovalo više od 3.400 bolničkih liječnika.
Odgovarajući na 18 pitanja o kvaliteti upravljanja te osam o uvjetima rada, anketa je kao rezultat, ispitivanja, napravila dvije rang liste, jedne koja se tiče najkvalitetnijeg upravljanja bolnicom i drugom s uvjetima rada, a obje s ukupno upisanom 41. bolnicom po listi, od najbolje do najgore.
U prvoj kategoriji, pobjednik dolazi iz Zagreba, gdje je Specijalna bolnica za plućne bolesti Zagreb po ovom istraživanju, proglašena bolnicom s najkvalitetnijim upravljanjem u Hrvatskoj.
Kada je riječ o radnim uvjetima, najbolje je prošla Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma – Thalassotherapia Opatija, a od zagrebačkih bolnica, u top pet se našla i Klinika za psihijatriju Vrapče na trećem mjestu.
“Zadovoljni smo visokim odazivom bolničkih liječnika (38 %) na anketu. Ovo je prvi pokušaj rangiranja ustanova u hrvatskom zdravstvu prema kvaliteti upravljanja. Rang-lista temelji se na stavovima nositelja zdravstvene skrbi – liječnika. Planiramo ovo istraživanje provoditi kao longitudinalno te ga ponavljati svake druge godine“, poručio je pri priopćenju rezultata, Ivan Raguž, liječnik, član Izvršnog odbora Komore te voditelj ovog ispitivanja.
Zanimljivo je istaknuti i kako su upravo male i specijalne bolnice na vrhu ovih laskavih popisa, umjesto velikih kliničkih bolnica ili centara, od kojih nijedan nije došao u prvih 10.
Na popisu za najbolje vođenje rada, najbolje je od KBC-ova, prošao onaj u Rijeci, a odmah na 13. mjestu je KBC Dubrava koja je tu najbolje prošla u Zagrebu od bolničkih centara.
Kada je riječ o uvjetima rada, od zagrebačkih KBC-ova je ovdje prvak KBC Zagreb, na 9. mjestu.
Previše administracije, premalo edukacije
Na ovo istraživanje se osvrnuo i predsjednik HLK-a, doc.dr.sc. Krešimir Luetić.
„Rezultati ovog velikog anketnog istraživanja Hrvatske liječničke komore pokazuju da, općenito govoreći, bolnički liječnici nisu zadovoljni niti kvalitetom upravljanja niti uvjetima rada u svojim bolnicama. O situaciji s upravljanjem najbolje govori činjenica da su liječnici kvalitetu upravljanja u ustrojstvenoj jedinici prosječno ocijenili s 4,7 na ljestvici od 0 do 10, što je školskim rječnikom tek za ocjenu dovoljan – dva. Načinom komunikacije ravnatelja nezadovoljno je čak 44 % liječnika. Smatramo da postoji velik prostor za napredak i da su upravo kvaliteta upravljanja i uvjeti rada iznimno važni za odluku liječnika o odlasku iz hrvatskog javnog zdravstvenog sustava“ objasnio je Luetić.
Kao glavne probleme, liječnici su u svojim odgovorima naveli premalo vremena za pacijenta (čak 58%) i preveliko radno opterećenje, kao istovremeni rad na više radilišta.
Tu je previše administrativnog posla, a premalo vremena za edukaciju liječnika.
Čak 29 % liječnika nema radnu sobu s kompjuterom, a 47% liječnika takvu jednu sobu dijeli s petero ljudi. Problem je i izloženost prijetnjama i verbalnom vrijeđanju, što je u posljednjih godinu dana iskusilo 36 % bolničkih liječnika.
U ovoj anketi, liječnici su svoje uvjete ocijenjivali ocjenama od 0 do 10, a iz Hrvatske liječničke komore također najavljuju i predstavljanje rezultate Studije vezane uz primarnu zdravstvenu zaštitu u siječnju 2023. godine.
Ističu kako su autori izv. prof. dr. sc. Šime Smolić i izv. prof. dr.sc. Ivan Čipin (koje su istaknuli kao stručnjake za anketna istraživanja) proveli opširno anketiranje 5255 liječnika kojima su postavili stotinjak pitanja raspoređenih u četiri modula: uvjeti rada, kvaliteta upravljanja, edukacija i usklađenost poslovnog i privatnog života.
