Zastrašujuća i destruktivna oluja u Zagrebu po opisu brojnih Zagrepčana dovela je pravu apokalipsu nepriliku koju ne pamte tijekom svog života.
Iz Grada poslali upozorenje: Moguća nova oluja, izbjegavajte parkove i groblja
Podsjetimo, u srijedu su dva muškarca izgubila svoj život, više je osoba ozlijeđeno, a materijalne štete su nastale diljem grada.
Međutim, to ne znači kako metropola nije doživjela slične probleme, čak štoviše, u sedamdesetima je doživjela dvije takve oluje.
Najprije je u kolovozu 1970. godine Zagreb pogodila oluja koja je poplavila nadvožnjak na Miramarskoj cesti i do dva metra visine, dok se promet tramvaja nije ponovno uspostavio do 10 sati ujutro jer su se električni uređaji popravljali.
Tadašnji su vatrogasci u Zagrebu govorili novinarima da su zaprimili između 600 do 700 poziva, a snimke s tog vremena pokazale su štetu u skladištima brojnih tvornica.
Zabilježen i smrtni slučaj
Primjerice, šteta je zabilježena u poduzećima kao što su Nama, Kalinovica i Sljeme, a posebno je gadan gubitak doživjela tekstilna tvornica Sport Heruc. Njihovo je tvornica poplavljena, a imali su poveću količinu odjeće koja je išla u Švicarsku.
Štete su pretrpjeli i sami novinari kada je udar groma prekinuo telefonske linije zagrebačkog Vjesnika. Tamošnji novinari su bili odsjećeni od svega pa su se prebacili u Preradovićevu ulicu.
Nažalost, u oluji je došlo i do smrtnih slučajeva te je u jednom dvorištu u Badalićevoj ulici jedan muškarac pronađen mrtav, u lokvi od poplavljenog kanala.
Kaos se vratio nakon pet godina
Iduća oluja se dogodila 25. lipnja 1975. godine oko 11 sati. Tramvajski je promet i tada bio zaustavljen, a struja je bila isključena u cijelom gradu.
Ulice su bile poplavljene, bujica visine 1.5 metra je nosila automobile u Kustošiji, a djeca su evakuirana iz škola i vrtića.
Ni ovaj događaj nije prošao bez ljudskih žrtava te je jedna starija gospođa pronađena mrtva u Ilici u svojem stanu.
Iako spomenute ranije oluje nekima služe kao argument da ne treba strahovati od klimatskih promjena jer su oluje i ranija pojava, valja napomenuti kako znanstvenici upozoravaju da će, ako se ne djeluje na klimatske promjene, opasne oluje i drugi klimatski ekstremi biti sve češći, a s obzirom na njihovu destruktivnost, bilo bi dobro da ih je što manje i da su što rjeđi.
