Zagrebačko kazalište mladih nije samo institucija. To je mjesto gdje se umjetnost i emocije stapaju u jedno, gdje svaka predstava postaje više od puke izvedbe na sceni. ZKM je jedno od središta kulturnog života Zagreba, mjesto gdje se spajaju mladenački entuzijazam i umjetnička izvrsnost, stvarajući prostor za kreativnost, inovaciju i društveni dijalog.
Za mnoge, ZKM je izvor inspiracije. To je mjesto gdje mladi dolaze kako bi naučili o kazalištu, ali i o životu. Kroz razne radionice, seminare i edukativne programe, ZKM potiče mlade da razvijaju svoje talente i da sanjaju velike snove. To je mjesto gdje se stvara nova generacija umjetnika, onih koji će jednoga dana preuzeti svjetla reflektora i ispričati svoje priče.
Kada kročite u ZKM, osjećate se kao da ste zakoračili u svijet gdje je sve moguće. To je mjesto gdje se susreću različite generacije i kulture, stvarajući dinamičan mozaik ideja i perspektiva. ZKM je oduvijek bio otvoren za nove i hrabre ideje, pružajući mladim umjetnicima priliku da istražuju granice vlastitog izraza i da se povežu s publikom na dubljoj razini. O svemu ovome, ali i više razgovarali smo s ravnateljicom ZKM-a Snježanom Abramović.
Snježana Abramović, ravnateljica ZKM-a (Foto: Marko Ercegović)
Ako gledatelj zaboravi na predstavu nije napravljen dobar posao
Možete li nam reći nešto o povijesti Zagrebačkog kazališta mladih? Kako je nastalo i kako se razvijalo?
Službeno se vodi da je Zagrebačko kazalište mladih osnovano 1948. godine iako se tada zvalo Pionirsko kazalište. Osnivačica je bila Božena Begović, glumica, pjesnikinja, dramaturginja, prevoditeljica, radijska spikerica, vizionarka te prva ravnateljica Pionirskog kazališta koje 1950. postaje Zagrebačko pionirsko kazalište, a onda 1967. mijenja ime u svima nam dobro znano – Zagrebačko kazalište mladih. Osamdesetih izgradnjom zgrade u Teslinoj ulici, koja postaje novi dom ZKM-a nakon godina beskućništva, nastaje preduvjet za razvoj izvrsnog ZKM-ovog ansambla. Još uvijek na našem repertoaru možete pogledati hvaljenu predstavu Halo, halo, ovdje radio Zagreb posvećenu Boženi Begović.
Kako se ZKM pozicionira unutar kulturne scene Zagreba i Hrvatske?
Upravo izborom autora i redatelja koji se bave društvenom aktualnošću što je dio koncepta dramaturga Tomislava Zajeca i mene a to je da kazalište ne smije biti uspavano niti samo slika zanatske umješnosti. Naime, ako nakon izlaska iz kazališta gledatelj zaboravi na predstavu koju je gledao onda nije napravljen dobar posao. Predstava mora intrigirati, ostaviti emotivni utisak i zamisliti gledatelja. ZKM zauzima zaista visoki rejting ne samo unutar hrvatske već i europske kazališne scene što dokazuju brojna gostovanja i koprodukcije. Ove godine smo bili prvo kazalište u Hrvatskoj koje je organiziralo vlastiti Showcase, prezentaciju predstava inozemnim direktorima festivala i kazališnih kuća a odaziv je bio sjajan.
Koje su najvažnije predstave u trenutnom repertoaru ZKM-a?
U ZKM-u imamo puno iskustva s različitim autorskim postupcima, od izvedbenih šetnji, multimedijalnosti, dokumentarističkog kazališta pa sve do on line izvedbi. Mislim da trenutno u zagrebačkoj kulturnoj ponudi ZKM zauzima vrlo važno mjesto upravo zato jer pokriva široki repertoarni profil od predstava poput Eichmanna u Jeruzalemu Jerneja Lorencija i Mladeži bez Boga Boruta Šeparovića preko Braće Karamazova Olivera Frljića, Višnjika Ivana Popovskog, Euforije Ksenije Zec pa do Anđeo od leda Arpada Schillinga i predstave Kraj svijeta u tri čina Selme Spahić. Mi na repertoaru imamo oko trinaest naslova koje izmjenjujemo i dokle god postoji interes publike predstava se “ne skida” s repertoara, ipak je u svaku predstavu uložen veliki trud i novac.
Omiljeno mjesto Zagrepčana slavi 70 godina: Tehnički muzej čuva uspomene, ali i donosi novitete
Domaće i europske predstave
Kako birate koje predstave ćete postaviti na scenu?
Izbor autora i redatelja koji se jasno bave aktualnim društvenim temama dio je našeg koncepta koji kazalište nastoji promišljati kao mjesto propitivanja umjetnosti. Redatelji moraju biti inspirirani time što rade, ne mogu raditi po narudžbi, pa zato i biramo redatelje s kojima se možemo uspješno dogovoriti oko teme ili teksta. Na taj način, u prostoru senzibiliteta prema vremenu u kojem živimo naše kazalište neprekidno nastoji biti mjestom susreta i dijaloga, mjestom na kojem se prikazuju različiti autorski koncepti.
To se može vidjeti već u narednoj, uzbudljivoj kazališnoj sezoni. Bit će vrlo zanimljivih premijera poput Jezika kopačke Boruta Šeparovića po tekstu Ivana Ergića i Filipa Grujića, predstava o nogometašima i mračnoj strani profesionalnog sporta, cijeloj nogometnoj „kulturi“ koja se razvila oko tog sporta i psihičkim problemima mladih sportaša kada se trebaju nositi s neuspjesima. Zatim će Matija Ferlin režirati Samo kraj svijeta Jean-Luc Lagarce-a, intimnu dramu o obiteljskim odnosima u trenucima suočavanja s vlastitom smrtnošću. Predstava će se realizirati u koprodukciji s INK-om. Do kraja ove godine imat ćemo premijeru U koga se uvrglo ovo dijete hommage Zvjezdani Ladiki,u režiji Ivana Đuričića, Marija Mirkovića i Grozdane Laić, upravo na četrdesetu obljetnicu premijerne izvedbe te dječje predstave. U predstavi su glumci isključivo polaznici našeg Učilišta izabrani audicijom.
Do kraja sezone nas čeka praizvedba teksta Ivora Martinića Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute u režiji Aleksandra Švabića, a zatim će po prvi put u Hrvatskoj režirati vrsni redatelj Miloš Lolić a čeka nas i suradnja s Paolom Magellijem. Osim toga zahvaljujući našem stalnom dramaturgu Tomislavu Zajecu jako se puno ulaže u scenska čitanja novih tekstova hrvatskih autora, a i dio smo mreže europskih kazališta poput CDN iz Madrida, KVS iz Brisela, Maxim Gorki iz Berlina i Nacionalne drame iz Vilniusa kroz program Europski rezidencijalni program za pisce.
Kazalište je refleks realnosti
Postoje li predstave koje su posebno popularne među mladom publikom?
Da, to su MI i oni predstava Darija Harjačeka i Katarine Pejović i Euforija, Ksenije Zec i Saše Božića. Mi i Oni problematizira školstvo u Hrvatskoj odnosno trokut profesor, učenik, roditelj, dok se Euforija bavi Z generacijom koja je odrastala u virtualnom svijetu. Jedna i druga predstava su nastale u sklopu programa za tinejdžere a takvih predstava u Zagrebu nema puno.
Koliko često mijenjate repertoar i kako se pripremate za nove produkcije?
S obzirom na širinu umjetničkih predložaka ZKM-ovih predstava, koje sežu od lektirnih naslova, preko tekstova hrvatske i svjetske dramske literature, pa sve do dramatizacija i adaptacija klasika, ali i romana suvremene hrvatske produkcije nema potrebe za mijenjanjem koncepta, ali svaka sezona se osmišljava zasebno kao integralna cjelina.
ZKM je aktualan i provokativan u izboru tema jer živimo u vremenima koja imaju sve samo ne idealnu perspektivu budućnosti, nema više ugodne pozicije postojanja u svakodnevnoj rutini, jako brzo moramo podignuti razinu svijesti jer svijet više nije isti.
Promjene su sve brže. Promijenit će nas realnost htjeli mi to ili ne, a kazalište je samo njen refleks.
Zagrebačka Zvjezdarnica krije brojne tajne: ‘Vrlo brzo ćete moći gledati fenomen na nebu’
Regionalna i svjetska suradnja
Surađujete li s drugim kazalištima ili kulturnim institucijama?
Da, kroz brojna gostovanja ali i koprodukcijske suradnje. Uoči pandemije smo imali dvogodišnji koprodukcijski projekt sa Schauspiel Stuttgart i Tetrom Nowy iz Varšave kroz koji smo realizirali šest naslova. Krajem 2025. nas čeka i koprodukcijska suradnja s Nacionalnom dramom iz Litve.
Regionalnu suradnju smo nedavno realizirali na predstavi Kraj svijeta u tri čina, koja je dio projekta financiranog od strane Kreativne Europe, čiji smo nositelji, uz partnere Borštnikovo srečanje iz Maribora i Beogradsko dramskog pozorište iz Beograda. S BDP-om smo ostvarili i koprodukciju na predstavi Kamen prije dvije godine. Dogovaramo i koprodukcije s hrvatskim institucijama. Prošle godine smo imali koprodukciju s Dubrovačkim ljetnim igrama, a ove godine s Istarskim narodnim kazalištem.
Često smo i na međunarodnim gostovanjima, krajem srpnja putujemo na Shakespeare festivalu u Gdanjsk s predstavom 12.noć u režiji Grzegorza Jarzyne, a u rujnu nas čeka gostovanje u Šangaju s Ćelavom pjevačicom u režiji Suzane Nikolić u sklopu 15.ACT Festivala u Shangay Dramatic Art Centru. Sljedeće godine s Eichmannom u Jeruzalemu gostujemo u TNC (Nacionalno katalonsko kazalište) u Barceloni.
Rad s mladima
Koliko Učilište ZKM-a okuplja mladih i na koji način djeluje?
Uz profesionalni repertoar ZKM posvećuje veliku pažnju još jednom svom segmentu rada a to je rad s djecom od predškolske do studentske dobi. Kroz Učilište ZKM-a. čiji polaznici često glume uz bok s glumcima ZKM-a u profesionalnim predstavama poput Mi i oni, Anđeo od leda itd. Učilište ZKM ima redovne godišnje produkcije a samo u ovoj sezoni izvedeno je 110 produkcija na ZKM-ovim scenama Istra i Polanec uz profesionalnu tehničku podršku te 16 gostovanja. Učilište osim što je rasadnik glumačkih talenata ujedno je i platforma za razvoj publike kroz senzibilizaciju mladih za kazalište. Godišnje imamo oko 1200 polaznika dramskog, plesnog i lutkarskog studija, što je impozantan broj.
Zanimljivo je koliko generacija djece je prošlo kroz ZKM-ovo Učilište, sada već odraslih ali i onih koji su u mirovini. Prošle godine je organiziran znanstveno pedagoški simpozij u suradnji s Hrvatskim centrom za dramski odgoj Zvjezdani Ladiki u čast. Zvjezdana Ladika je tijekom pola stoljeća razvijala vlastiti model pedagoškog rada s djecom, a simpozij je obradio zanemareni dio naše kazališne kulture a to je dramska pedagogija.
Što vas osobno najviše veseli u radu s mladima u kazalištu?
Volim energiju koju mladi posjeduju i znanje i iskustvo koje su spremni preuzeti od starijih kolega. U ZKM-u postoji kolegijalan, ravnopravan odnos među glumcima, bez obzira na dob kolega koje zajedno rade na predstavi i to je motivirajuće, nema autoritarnosti, autoritet se uspostavlja isključivo kroz znanje i talent.
Možete li podijeliti neku anegdotu ili nezaboravan trenutak iz povijesti ZKM-a?
Toliko je bogata povijest ZKM-a da mi je teško izdvojiti. Ja sam godinama bila umjetnička voditeljica Zagrebačkog plesnog ansambla i cijelo to vrijeme bila dio ZKM-a. ZKM se naprosto uvuče pod kožu. Toliko sjajnih predstava, svjetskih gostovanja koje smo, kroz godine, mogli gledati u ZKM-u su nezaboravni.
