Jedna udovica iz Slavonskog Broda obratila se Pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske zbog problema oko ostavinske rasprave u kojoj se neočekivano pojavila osoba koja se predstavlja kao izvanbračna kći njenog supruga.
“Živjela sam sa suprugom 43 godine u braku i imamo dvoje djece. Na ostavini iza pokojnog muža pojavila se jedna odrasla osoba od 39 godina i tvrdi da je izvanbračna kćer mog muža. Ja 100% znam da laže i da samo želi imovinu, ali je bilježnik prekinuo ostavinu i poslao nas na parnicu. Sada ta osoba vodi parnicu protiv nas i to traje već pet godina. Imovina je blokirana, odnosno još nije podijeljena. Što možemo učiniti te je li bilježnik to smio napraviti?“, napisala je Savjetovalištu.
“U ostavinskom postupku javni bilježnik utvrđuje sve nesporne činjenice vezano za umrlog ostavitelja, njegove zakonske i oporučne nasljednike, postojanje ili nepostojanje oporuke, imovinu umrlog ili ostavinsku masu, te sve ostale nesporne mjerodavne činjenice potrebne za donošenje rješenja o nasljeđivanju. Ukoliko se pojavi neka odlučujuća sporna činjenica (nasljednici se ne slažu oko nečeg, nema dokaza ili ima kontradiktornih dokaza…), javni bilježnik mora prekinuti ostavinski postupak i uputiti onu stranu koja tvrdi nešto drugačije od postojećeg stanja, da u propisanom roku pokrene parnicu”, odgovorili su iz Savjetovališta.
‘To je sada jedini put’
Zatim su dodali da javni bilježnik nije ovlašten utvrđivati bilo kakve sporne činjenice, a naročito ne je li netko kći umrlog. “Kada je doneseno rješenje o prekidu ostavinskog postupka, Vi ste se mogli žaliti na to rješenje navodeći da npr. nema razloga za prekid jer nema dokaza o srodstvu između Vašeg. pok. muža i navodne kćeri. Ako nije bilo dokaza o srodstvu i valjanih razloga za prekid, Vaša žalba je mogla biti uvažena i rješenje o prekidu ostavine je moglo biti poništeno. Tada bi ostavina mogla biti nastavljena. Sada ste u parnici koja nažalost predugo traje (kao I svi sudski postupci u RH), ali to je sada jedini put u kojem možete osporiti navode o srodstvu, a time i status nasljednice osobi koja vas je tužila i koja tvrdi da je kćerka. Kada završi parnica, ostavina će biti nastavljena”, zaključili su.
Zagrepčanka zbog susjeda ostala u nevjerici: ‘Ne mogu vjerovati da tako žive’
Ostavinska rasprava u Hrvatskoj provodi se prema Zakonu o nasljeđivanju, a može se voditi pred sudom ili javnim bilježnikom kao sudskim povjerenikom. Nakon što matični ured obavijesti sud o smrti osobe, sud izdaje nalog javnom bilježniku da pokrene postupak. Na raspravu se pozivaju nasljednici, oporučenici i ostali zainteresirani, a pritom se prikuplja popis imovine preminulog, uključujući nekretnine, pokretnine, račune i dionice. Također se utvrđuju dugovi pokojnika, koji moraju biti podmireni prije podjele imovine.
Stručnjaci savjetuju da se imovinska pitanja riješe prije smrti, kako bi ostavinska rasprava prošla brže i s manje poteškoća. Preporučuje se organizirati dokumente i šifre za online račune, kako bi nasljednicima bilo lakše upravljati imovinom.
