Na konferenciji za medije Grada Zagreba u utorak je gradonačelnik Tomislav Tomašević predstavio brojne promjene u zagrebačkoj prometnoj infrastrukturi koje su u povojima. Promet u Zagrebu je opterećen sve većim brojem privatnih automobila, što pokazuju i službeni podaci koje je Tomašević predstavio javnosti.
Najnoviji obrađeni podaci koje je poslao MUP su iz 2022. godine, a oni pokazuju golemi trend povećanja broja automobila u privatnom vlasništvu, dok je istovremeno broj prevezenih putnika u javnom prijevozu dvostruko manji od 1980. godine.
U privatnom vlasništvu prema tim podacima u Zagrebu je 307.518 vozila, a u tramvajima je bilo prevezeno 116 303 000 putnika. Prema podacima iz 1980., kad su prvi put evidentirani podaci, u Zagrebu je bilo 161 011 vozila u privatnom vlasništvu, a tramvaji su prevezli 187 128 000 putnika.
‘Jednostavno su priuštivi i ugodni’
Da stvar bude još čudnija broj Zagrepčana stagnira od ranih 90-ih, dok se broj automobila gotovo udvostručio. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine u Zagrebu je 767.131 stanovnika, što znači da od pet Zagrepčanina dvoje posjeduje automobil.
Opterećenost prometnica prevelikim brojem privatnih vozila problem je o kojem smo nedavno opsežno pisali, a to ističu i brojni Zagrepčani. “Krivci za gužve u prometu su vozači osobnih vozila i nitko i ništa drugo”, nedavno je napisao jedan Zagrepčanin, koji je i sam rekao da je dio problema. “Jednostavno su auti priuštivi, ugodni, kao da nisi izašao doma iz fotelje, mo’š se nas*at s autom di hoćeš, a gužve su samo sitna cijena tog gušta koji smo sami napravili”, napisao je u objavi na Redditu”.
Sad nam se javila i čitateljica, koja je nakon objavljenih podataka osvijestila da ono što ju je u kvartu zabrinulo nije izolirani slučaj, već trend. “Pokraj mene žive susjedi, muž i žena, imaju dvojicu sinova, jedan živi s njima, a drugi u svom stanu. Svaki član te obitelji ima svoj auto, najmlađi je nedavno položio i već vozi svoj. Baš sam ostala paf, ne mogu vjerovati da tako žive. A onda sam vidjela ove podatke i shvatila da zapravo dosta Zagrepčana tako funkcionira. Što nije jednostavno ići tramvajem nego da svatko vozi svoj auto”, napisala nam je.
Evo kako će izgledati promet u Zagrebu: Grad objavio detalje velikih planova
Kriva je i loša usluga
Zamišljeno je da bi tramvaj trebao voziti po pruzi i tako zaobići automobile, no u realnosti na velikom dijelu prometnica u Zagrebu automobili ne poštuju ili zbog infrastrukture ne mogu poštivati to pravilo. Tramvaji tako zapinju u gužvama, a mnogi građani ističu da jednostavno se zbog redovnih kašnjenja ne mogu osloniti na tramvaje kako bi na vrijeme stigli na posao.
Nakon što su ponovno predstavljeni podaci o prometu u Zagrebu na društvenim mrežama se pokrenula nova rasprava na tu temu.
“Ja bih rekla da je na pad korištenja javnog prijevoza svakako utjecalo i totalno srozavanje razine usluge u zadnjih, rekla bih, 5 godina, neorganiziranost, nepridržavanje voznog reda, smanjenje učestalosti polazaka, nepouzdanost i generalna nebriga za putnike. Ja sam jedna od tih budala koja i dalje koristi javni prijevoz, isključivo zato što imam klizno radno vrijeme pa si mogu priuštiti konstantna kašnjenja na posao dok dođem s periferije u centar. Da nemam taj luksuz, išla bih i ja autom. Da sad odjednom hrpa ljudi ostavi auta i krenu javnim prijevozom na posao, ja ne znam gdje bi ti ljudi stali? Na mojim linijama su busevi, tramvaji i vlakovi krcati”, raspisala se jedna Zagrepčanka.
Što je s vlakovima?
Doista je istaknula ključan problem, jer da se broj automobila smanji, nužno bi trebalo povećati kapacitet tramvaja, vlakova i autobusa. “Vlak bi bio super opcija jer realno si za 15 minuta s periferije u centru. Ja jako volim vlak i često se vozim, ali i HŽ je u ku*cu kao i ZET, manje je vlakova, manje polazaka, previse putnika, i uvijek se daje prednost brzim vlakovima koji stalno kasne, pa onda kasne i lokalni koji ih moraju čekati. Vlakovi su KRCATI kad je rush hour, milijun puta mi je pozlilo od zagušljivosti, stojimo jedni na drugima. Vozni red je neizvediv, a ne mijenjaju ga kad skuže da ne funkcionira. Ne može se uopće pouzdati u vlak i često ne znam kad ću uopće stići na posao ili doma. Horor, slažem se”, nadovezao se još jedan Zagrepčanin.
O integraciji Hrvatskih željeznica u gradski promet govorio je i gradonačelnik Tomašević. “U svakom gradu je željeznica ključni dio urbanog prometa. Za sad to dobro funkcionira u smjeru zapad-istok, ali nema željeznice sjever-jug. Tri godine slušam najave o tome, mi tu nismo u direktnoj nadležnosti. Trebalo bi uvesti tri stanice. Na primjer u Novom Zagrebu oko trokuta i negdje na Savskom mostu te negdje na Vukovarskoj”, predložio je gradonačelnik.
