Broj Hrvata koji bacaju hranu smanjen je za 14 posto u odnosu na 2023. no hranu i dalje baca više od 60 posto građana koji time pridonose globalnom zagrijavanju. Više od milijun baca hranu barem jednom tjedno, a najviše mladi koji su ujedno i najzabrinutiji zbog klimatskih promjena.
Procjenjuje se da je bacanje hrane odgovorno za 8 do 10 posto svih globalnih emisija stakleničkih plinova. Kada hrana završi na odlagalištu, njezinim truljenjem u anaerobnim uvjetima stvaraju se staklenički plinovi od kojih je posebno opasan metan, staklenički plin koji 25 puta snažnije zagrijava atmosferu od CO2.
Istraživanje je pokazalo da se više hrane baca u Zagrebu i okolici te općenito u većim gradovima kao i u kućanstvima s četiri i više članova, osobito u onima s više djece. Najviše hranu bacaju mladi u dobi od 15 do 29 godina, riječ je o tzv. generaciji Z, dok građani u dobi od 45 do 65 godina, tzv. generacija X, najmanje baca hranu. Tim povodom mi smo u našoj Facebook anketi pitali građane bacaju li hranu ili ju uspiju iskoristiti za nešto drugo. Evo što su nam odgovorili.
Tužnom slikom pokazali koliko danas vrijedi deset kuna: ‘Plače mi se, užas što smo doživjeli’
‘To je posto luksuz’
“Kod mene sve rješavaju mace i guske, a i gica se omasti”, “Imam kokoši i ništa se ne baca”, “Kod mene sve životinje rješavaju”, komentirali su neki od čitatelja.
“Ne bacam hranu, preskupa je”, “Nikad nisam bacala hranu, tako sam naučila od djetinjstva. Danas je hrana postala luksuz koliko je sve skupo. Međutim svjedočila sam kod bogatih ljudi da jako puno bacaju hranu”, “Bacaju je oni koji ne znaju cijeniti ono što imaju”, dodali su drugi.
“Ništa ne bacam, imam mozak, za razliku od lopova i krimosa sa lovom”, “Danas kad je inflacija, to je kao da bacam lovac kroz prozor”, zaključili su građani.
U centru Zagreba otvoreno jedno od najjeftinijih mjesta za ručak: Porcije samo 3,5 eura
