Lea Deutsch bila je hrvatska verzija dječje zvijezde Shirley Temple, a moglo bi se reći i da je bila jedna od najranijih hrvatskih influcencerica. Kao pravo čudo od djeteta, već s pet godina stala je na daske zagrebačkog HNK, a do svoje tinejdžerske dobi bila je hrvatska umjetnička miljenica.
Lea je također, nažalost, zbog svog židovskog podrijetla bila i jedna od žrtava ustaškog režima te je 1941. godine istjerana iz stana u Gundulićevoj na Trešnjevku. Zabranjeno joj je bilo i nastupati, a nedugo zatim završila je na vlaku za Auschwitz gdje je umrla. Imala je 15 godina.
Lea Deutsch završila je kao hrvatska Anna Frank, a kako se njena priča ne bi zaboravila, 2020. godine dobila je svoj kamen spoticanja ispred stana u Gundulićevoj 29, gdje je živjela.
Simbolično vraćanje kući
Spomen obilježje poznate djevojčice posjetili smo zajedno s učenicima Ugostiteljsko-turističke škole iz Karlovca, a sve je organizirao Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na Holokaust.
Projekt postavljanja “Stolperstein”, odnosno kamena spoticanja za srpske, židovske, romske i druge žrtve nacističkog režima Centar je počeo provoditi 2020. godine, a do kraja ove godine ukupno će ih biti postavljeno njih 86.
Poginuo u ustaškom logoru: Poznati zagrebački poduzetnik dobiva kamen spoticanja ispred svog hotela
Prvi kamen upravo je postavljen u sjećanje na mladu Leu, a uskoro su uslijedili i oni za brojne druge osobe koje su uhićene, mučene i ubijene u Drugom svjetskom ratu.
Veličine deset puta deset centimetara, pločice nose ime i prezime žrtve, datum rođenja i sudbinu: interniranje, samoubojstvo, progonstvo ili u većini slučajeva, deportaciju i ubojstvo. Na svakoj piše “Ovdje je živio…” odnosno “Ovdje je živjela…”, simbolično vraćajući žrtvu njenoj kući ili radnom mjestu.
Postavljaju se u suradnju s lokalnom židovskom, romskom i srpskom zajednicom: Prvih dvadeset postavljeno je 2020. godine i bilo je posvećeno židovskim žrtvama, a 5. studenog 2021. u Zagrebu, u Parku 5. studenog, postavljen je prvi kamen spoticanja u spomen na pripadnike romskog naroda stradale u NDH za vrijeme holokausta.
Upravo na tom mjestu, naime, 69 je Roma deportirano je i odvedeno u Jasenovac. Njihova je sudbina ostala nepoznata.
28. ožujka 2023. u Zagrebu, na Trgu Republike Hrvatske 14 postavljen je prvi od dvadeset kamena spoticanja u spomen na žrtve ustaškog režima hrvatske nacionalnosti. Tu “čast” dobio je poznati atletičar Boris Hanžeković, a njegov se kamen nalazi ispred Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Nije htio trčati za NDH
Da bi pročitao što na „kamenu” ugrađenom u pločnik piše, prolaznik se mora sagnuti, čime se žrtvi zapravo i poklanja. Obišli smo tako s Majom Čižić iz Centra te učenicima karlovačke škole nekoliko takvih lokacija, među njima i kamen posvećen Hanžekoviću.
On je bio uspješni atletičar koji je odbio trčati za NDH te je zbog toga bio zatvoren i mučen. Poginuo je u proboju iz ustaškog logora Jasenovac, ispričala je Čižić.
“U proboju iz Jasenovca trebao je pretrčati nešto više, oko 150 metara, možda dvadeset i koju sekundu za njega. Nije uspio. Pogodio ga je ustaški metak. Imao je 29 godina”, rekla je.
Hanžeković je bio progonjen jer je bio protivnik režima, Lea Deutch jer je bila Židovkinja, a Dušan Zelenbaba, još jedna osoba koja je dobila svoj kamen, jer je bio Srbin. On je radio kao kuhar u hotelu Esplanade, a smatra se da je bio prva žrtva streljanja u danas spomen-parku Dotrščina.
Plan ih je postaviti još
Do kraja godine planira se, kažu nam u Centru, postaviti još dvadesetak kamena spoticaja po cijelom Zagrebu, posvećenih srpskim žrtvama, a u posljednje vrijeme sve se više javljaju i privatni investitori – najčešće članovi obitelji žrtava – koji bi htjeli da se na ovaj način ovjekovječi i njihov predak.
“Mi im pomažemo sa svim administrativnim poslovima i preprekama, poput ishođenja potrebnih dozvola od Grada i drugih službi, projektiranja kamena i slično. Oni pokrivaju sav trošak”, objašnjava nam Čižić.
Ovaj projekt provodi se već dugi niz godina u svijetu, a ovi spomen-kameni nalaze se u oko 2.000 manjih i većih gradova na desetke svjetskih jezika. Jedan je kamen nedavno postavljen i u Braunau, rodnom mjestu Adolfa Hitlera u Austriji, dok je 2017. godine zajednički kamen spoticanja postavljen i ispred škole Pestallozzi u Buenos Airesu, u čast djeci koja su bila prisiljena izbjeći iz nacističke Europe između 1933. i 1945. godine.
Izrada je kompleksan proces
Izrada kamena spoticaja je kompleksan proces jer je potrebno izraditi projekt, a i obaviti detaljnu istragu o preminuloj osobi.
To, naravno, radi iskusan povjesničar, a sve se dodatno pregledava i u Njemačkoj, gdje se nalazi još jedna baza podataka žrtava Holokausta. Cijeli proces traje više mjeseci.
“Sljedeće godine planiramo kaene spoticaja i za druge stradale nacionalnosti, ali u suradnji s njihovim udrugama, nadležnim saborskim odborima, tako da se sve pokrije”, objašnjava Čižić.
