Nakon što nam se sredinom srpnja jedna čitateljica ‘pohvalila’ kako je primijetila da je komarci ovo ljeto puno manje bodu nego li prijašnjih sezona, čini se da njena sreća nije dugo potrajala.
Kako nam javlja, otkako je krenuo kolovoz, komarci kao da su se tek sada ‘probudili’ i postali agresvniji. “Krenula sam se buditi u plikovima, puna uboda. Ruke, noge, čak i lice…Ne biraju mjesto”, govori.
“Aparat za komarce baš i ne pomaže. Ne znam što se odjednom dogodilo pa da su me krenuli opet toliko ‘napadati’. Stvarno sam se ponadala da će ovo ljeto proći bez ‘terora’ ovih nametnika, ali izgleda da će ta želja ostati neostvarena”, govori.
Invazivna vrsta
Što utječe na pojačanu ili smanjenu aktivnost komaraca, upitali smo voditeljicu Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, dr.sc. biologije Anu Klobučar. “Tijekom proljeća (svibnja i lipnja) u prirodi i našem okruženju su najbrojnije poplavne i šumske vrste komaraca. Ako ih nema u velikom broju, aktivne su samo u predvečerje i svitanje (približno sat vremena u vrijeme zalaska i izlaska sunca). Dolaskom ljeta na području grada Zagreba najčešća vrsta koju susrećemo na otvorenom je tigrasti komarac, Aedes albopictus. To je invazivna vrsta, prema svojem podrijetlu tropska i suptropska vrsta pa joj za aktivnost odgovaraju visoke ljetne temperature. Vrlo je napasna i aktivna tijekom cijelog dana”, pojašnjava.
“Jedinke tigrastih komaraca su veličinom znatno manje od poplavnih i šumskih vrsta (velike su do 1 cm), najčešće lete pri tlu i slabo ih uočavamo. Ako se u bilo koje doba dana nalazimo na mjestu gdje su jedinke tigrastih komaraca prisutne, doživjet ćemo gotovo neprimjetno veći broj uboda pa se stoga ubodi doživljavaju kao ‘agresivni’. Tigrasti komarac i druge ‘urbane’ vrste komaraca za svoj razvoj iskorištavaju raznolike nakupine vode u naseljima, stoga legla komaraca postaju otvorene posude s vodom u dvorištima i vrtovima (kante i bačve), različiti predmeti u dvorištima i okolišu u kojima se zadržava kišnica, gume u koje upada kiša, začepljeni oluci, vaze na grobljima, voda u tanjurićima tegli za cvijeće, nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad, neodržavana jezerca i fontane, slivnici oko objekata i na gradskim prometnicama te raznolike druge male i velike nakupine vode.
Za razvoj je ‘urbanim’ vrstama komaraca potrebna vrlo mala količina vode, svega nekoliko milimetara visine vodenog stupca. Na visokim ljetnim temperaturama za potpuni razvojni ciklus komarca, od jaja do odrasle jedinke, potrebno je u prosjeku samo tri do četiri dana (ovisno o mjestu razvoja). Tijekom druge polovine srpnja u Zagrebu su bili česti pljuskovi kiše pa se voda zadržala na brojnim mjestima u našim dvorištima, vrtovima i u okolišu.”
zastitimo_se_od_komaraca_digital-konacniVažne upute
Visoke temperature pogoduju brzom razvoju komaraca. Stoga smo iz naše ustanove, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ tijekom protekla tri tjedna uputili zamolbe građanima, osobito predstavnicima stanara, da nakon svake kiše pregledaju svoje dvorište (okućnice) i vrtove te uklone vodu koja može postati leglo komaraca.
Izdali smo posebne upute za predstavnike stanara kako spriječiti razvoj komaraca u slivnicima i šahtovima te drugim leglima koja se nalaze u dvorištima zgrada. Upute smo komunicirali putem medija i naše web stranice, a poslali smo ih i upraviteljima
stambenih zgrada (GSKG-u i drugima) te zamolili da ih upute predstavnicima stanara.
Tigrasti komarci ne lete daleko od legla, ako nam dosađuju na nekom mjestu, njihovo leglo je zasigurno u krugu od 100 metara od mjesta gdje se nalazimo. Stoga trenutno ne možemo govoriti općenito o najezdi komaraca u Zagrebu. Ako nam dosađuju tigrasti komarci na nekom mikrolokalitetu, potrebno je pregledati okoliš, potražiti potencijalna legla komaraca i poduzeti prethodno navedene mjere. Također, na našoj web stranici je link s mnoštvom korisnog sadržaja o komarcima, bolestima koje prenose te uputama kako spriječiti razvoj komaraca”, poručila je.
