Prosvjed “Siščani ne žele biti Smetlišćani” održan je u subotu u Sisku. Organizatori Zelena akcija, Prijatelji životinja i 12 građanskih inicijativa iz četiri županije kojima prijeti razaranje, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke, Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije.
Na ulicama se Siska okupilo oko 3000 ljudi koji su prosvjedovali protiv megafarmi i klaonica. “Mi smo danas ovdje da pokažemo snagu zajedništva i da naša zajednica prerasta u pokret. Danas se dvanaest građanskih inicijativa, zajedno sa Zelenom akcijom i Prijateljima životinja, uz podršku 160 udruga te brojnim građanima koji su ovdje s nama, bore za spas četiri županije i za spas cijele Hrvatske od ovakvih projekata.
Ponovno poručujemo da ne odustajemo od svojih zahtjeva koje smo iznijeli na velikom prosvjedu u veljači u Zagrebu i da ćemo nastaviti sa svojim aktivnostima sve dok se svi ovi štetni projekti trajno ne zaustave”, izjavila je Jasna Šumanovac iz Zelene akcije.
‘Ne želimo biti smetlište Europe’
“Riječ je o sustavima koji skrivaju iznimnu patnju. Pilići žive u natrpanim ogromnim hangarima, a zbog ekstremnog rasta pucaju im kosti i trpe stalnu bol. Njihova izmučena i bolesna tijela već nakon mjesec dana završavaju u klaonici. Sve to prelijeva se i na patnju divljih životinja i ljudi kroz golemo zagađenje i razaranje okoliša. Gdje dođu mega farme sve drugo odlazi ili propada, budućnost je kataklizmička i povratka nema.
Bitno je sada spasiti Hrvatsku od uništenja mega farmama i klaonicama. Ljudi su jasno rekli veliko NE. Zato tražimo sve nadležne da djeluju odmah i stanu uz svoj narod i njihov dom. Nastavljamo akcije i prosvjede za ustavno pravo na čist zrak, vodu i zemlju jer ne želimo biti smetlište Europe. U lipnju smo pred Vladom”, izjavio je Luka Oman iz Prijatelja životinja.
Snježana Sužnjević Vago iz inicijative “Siščani ne žele biti Smetlišćani” istaknula je da obustava jednog postupka ne znači kraj borbe. “Iako je Ministarstvo odbacilo SUO za klaonicu s bioplinskim postrojenjem i svim pratećim objektima u Sisku, investitor može pokušati pravnim putem promijeniti odluku Ministarstva ili preinačiti projekt kako bi se uklopio u postojeće prostorne planove. Sisak još nije riješen, a tu su još 24 lokacije u planovima dvaju investitora”, upozorila je.
‘Pogubno će se odraziti na demografsku sliku’
“Nije gotovo dok se svi projekti ne zaustave! Protivimo se konceptu industrijske megaproizvodnje peradi jer sa sobom nosi opasnost iznimna zagađenja zraka, vode i tla. Očekuju se iznimna opterećenja na cestovnu, vodovodnu i energetsku infrastrukturu; loš utjecaj na zdravlje ljudi, životinja i bioraznolikost te uništavanje gospodarstva. Posljedično će se sve nabrojano pogubno odraziti i na ionako lošu demografsku sliku zahvaćenih županija”, istaknula je.
Iako je nakon prosvjeda u Zagrebu privremeno obustavljena realizacija klaonice i bioplinskog postrojenja u Sisku, realizacija ostalih planiranih peradarskih projekata nastavlja se, a u međuvremenu su na vidjelo izašli i novi projekti istih investitora na području sjeverozapadne Hrvatske. Zbog toga su se dosadašnjim inicijativama na prosvjedu u Sisku pridružile i građanske inicijative iz sjeverozapadne Hrvatske.
“Sjeverozapadna Hrvatska neće ustuknuti! Planira se izgradnja megafarme u Apatiji, svega 400 metara od naših kuća. Vrlo je zabrinjavajuće što je kapacitet farme povećan za oko 50 % nakon prodaje zemljišta investitoru. U Komarnici Ludbreškoj sličan pogon već postoji, no gradi se i u Velikom Pažutu, hrvatskoj Amazoni, koja je prepoznata u svijetu i koju priznaje UNESCO, a sad se uništava pred našim očima”, rekla je Kristina Stanko iz Apatije.
‘Ne vjerujemo u dobronamjernost projekta’
“Ovdje je riječ o opstanku našeg sela i malih, lokalnih proizvođača. Sramotno je što smo dovedeni u situaciju da se moramo boriti za ono što bi trebalo biti neupitno – pravo na zdravlje, čisti zrak, pitku vodu i mirnu budućnost”, poručila je Stanko.
“Općina Lekenik je najugroženija jer oba investitora planiraju investicije u našoj Općini i to na trenutno poznatih pet lokacija. Infrastruktura takva opterećenja ne može podnijeti ni u Lekeniku ni u cijeloj županiji. Ne vjerujemo u dobronamjernost projekta, jer je već na samom početku investicije (2024. godine) investitor tražio potpuno ili djelomično oslobađanje obveza plaćanja komunalnog doprinosa za građenje stambene zgrade, što je općinsko vijeće odbilo.
Rješenje studije utjecaja na okoliš za tvornicu stočne hrane i uljaru još nije izdano od strane nadležnih institucija, a prošlo je godinu dana od objave javnog savjetovanja za istu. U njoj je prikazano da je tvornica u skladu s prostornim planom Općine, što nije točno i dokument koji to dokazuje poslan je ministarstvu. Ako je sve u skladu s prostornim planovima kako se tvrdi, zašto onda investitori traže izmjenu općinskih, gradskih i županijskih prostornih planova? Nije gotovo dok nije gotovo”, zaključio je Sven Dorotić iz Lekenika.
