Zagrepčani uznemireni strašnim činom u gradu, žele promjenu: ‘Grijesi koji ne trebaju biti oprošteni’

Zatvor u Remetincu (Foto: Srđan Vrančić / CROPIX)

Dvostruko ubojstvo na Markuševcu u petak je šokiralo javnost. Ubijeni su Andrea K. (29) iz Šestina i Marijan C. (38) iz Prečkog. Tijela su pronađena u bijelom Audiju A4, a okolnosti zločina zasad su nepoznate. Prema prvim informacijama, s mjesta događaja čulo se ispaljivanje najmanje deset hitaca, što su potvrdili i stanari zgrade. Poziv policiji upućen je u 19:08 sati, a od tada su sve raspoložive snage uključene u istragu.

Mnogi Zagrepčani uznemireni su brutalnošću ovog zločina, budući da je u par ispaljeno deset metaka, a počinitelj je još na slobodi.

Teško ubojstvo u Hrvatskoj se kažnjava kaznom zatvora od najmanje 10 godina, a može biti izrečena i kazna dugotrajnog zatvora, koja se u praksi kreće do 40 godina. U Hrvatskoj ne postoji doživotna kazna zatvora, odnosno maksimalna izrečena kazna može iznositi 50 godina.

Remetinec ilustracija (Foto: Damir Krajač / CROPIX)

‘Dati im da rade unutar zatvora’

Pitali smo čitatelje smatraju da bi za teške zločine trebalo uvesti doživotnu kaznu zatvora koja i dalje postoji većini europskih država, uključujući Njemačku, Francusku, Austriju, Veliku Britaniju i Nizozemsku.

Mnogi su istaknuli da misle da bi bilo pravedno da se uvede doživotna kazna te da zatvorenici rade dok su na odsluživanju kazne “Naravno, samo dok su u zatvoru i raditi. Ne ljenčariti i pisati knjige”, “Da i još k tome radni, da si sami plaćaju smještaj i hranu, a ne da uživaju u zatvoru na naš račun”, “Da i dati im da rade unutar zatvora da si zarade što pojedu”, “Pod obavezno, ali da u zatvoru rade i to fizički teške poslove, a ne da ih država hrani”, pisali su Zagrepčani.

Neki korisnici smatrali su da treba uvesti i teže kazne. “Da. I doživotnu, i smrtnu kaznu. Ima grijeha koji ne trebaju biti ni oprošteni, niti zaslužuju pomilovanje. Nemamo dovoljno zatvora s obzirom na porast kriminala, a i zatvori su mjesta samo za pospremanje ljudi koji su se na neki način ogriješili o društvo. Zatvori bi trebali biti radne skupine za uzgoj hrane i proizvodnju iz reciklažnih materijala”, napisala je jedna čitateljica.

‘To je poklon, a ne kazna’

Neki su napisali pak je od samih zakona važnije da se oni doista provode. “Sve dok se pravda bude djelila na podobne i nepodobne ništa od toga a što se tiče doživotne, to je poklon, a ne kazna”, “Nemamo sposobne suce osuditi ikakvo nasilje, a ne da bi netko dao doživotnu”, “A tko bi ju dosudio… I sad donose smiješno niske kazne…”, smatraju neki.

Onih koji su bili protiv doživotne kazne bila je tek nekolicina. “Ne. Može i 40 godina bez pomilovanja. Ako mlad ubiješ, čeka te teška robija što ćeš si sam presuditi”, “Ne”, “Ne, samo za političare treba uvesti doživotni zatvor”, smatraju neki.


Prema Europskom sudu za ljudska prava doživotni zatvor nije sam po sebi zabranjen, ali osoba mora imati realnu mogućnost pregleda kazne i uvjetnog otpusta, što znači da „zatvor do smrti bez ikakve šanse za slobodu“ može biti kršenje ljudskih prava i zato bi se ta pravna institucija morala strogo kontrolirati i ako bude uvedena.

Šef zagrebačke policije o ubojstvu u Markuševcu: ‘Razgovarali smo s bivšim, na slobodi je’