U utorak je obilježen Svjetski dan debljine, kojim se ljude podsjeća na opasnosti nezdravog načina života. Američko liječničkog udruženje (AMA) pretilost je službeno proglasila bolešću 2013. godine. Ova odluka donesena je kako bi se pretilost prepoznala kao ozbiljan zdravstveni problem koji zahtijeva medicinsku pažnju, prevenciju i liječenje.
Prema istraživanju objavljenom 2022. godine, pretilost u Hrvatskoj pokazuje zabrinjavajući trend porasta. Čak 28% odraslih žena i 35% odraslih muškaraca klasificirani su kao pretili, što predstavlja porast od 15% kod žena i 24% kod muškaraca u odnosu na 1992. godinu.
Također, pretilost je među djecom i adolescentima u posljednjih 30 godina porasla čak četiri puta. Ovi podaci svrstavaju Hrvatsku među zemlje s najvišim stopama pretilosti u srednjoj i jugoistočnoj Europi, odmah iza Rumunjske i Mađarske.
Danas je Svjetski dan debljine: U Hrvatskoj svako treće dijete ima problem s viškom kilograma 🍔
Objavljuje Zagreb.info u Utorak, 4. ožujka 2025.
‘Malo je kvartova koji se s time mogu pohvaliti’
Također, prema istraživanjima, porast pretilosti povezuje se povećanim rizikom od kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka. Stoga je važno promicati zdrave životne navike, uključujući uravnoteženu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost, kako bi se smanjila prevalencija pretilosti u Hrvatskoj.
Pitali smo čitatelje kako pomoći osobama koje se bore s pretilosti, a neki su ponudili konstruktivne odgovore. “Ima najviše onih od 50 na dalje, ali ne postoji nigdje mjesto gdje bi te osobe starije životne dobi vježbale, plesale ili što drugo. Malo je kvartova koji se mogu pohvaliti s takvim aktivnostima, a ljudi ne mogu raditi, ako se upišu na jogu, pilates, isto što i rade djevojke od 20-30 godina. Možda bi o tome trebalo povesti računa. Vjerojatno ima praznih gradskih prostora koji bi se za takvo što dali iskoristiti”, predložila je jedna čitateljica.
Mnogi su istaknuli da je potrebno smanjiti obroke i povećati fizičku aktivnost, no jedna čitateljica napisala je i da je pretilost nekad genetski problem. “Smanjiti obroke i više puta na dan jesti pomalo, no ima nas kojima je to genetski problem, recimo u mojoj obitelji i s mamine i tatine strane su svi 100 kilaši nakon 40-e godine”, napisala je. “Biti primjer, podrška i motivacija”, “Fizički rad s puno znoja”, “Manje papati, više se kretati”, pisali su građani.
Ovaj uobičajen zahvat neki opisuju kao pravu traumu: ‘Najveća bol koju sam ikada osjetio’
Pretilost povećava rizik od ozbiljnih bolesti
Nadalje, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) navode da prekomjerna tjelesna masa u djetinjstvu može utjecati da razvoj određenih bolesti u odrasloj dobi.
“Prekomjerna tjelesna masa i debljina u djetinjstvu, osim svojih trenutnih negativnih učinaka na zdravlje djece, sa sobom nose i povećan rizik za debljinu i druge kronične nezarazne bolesti u odrasloj dobi. Važan je i ekonomski utjecaj debljine, kako zbog troškova skrbi povezanih s debljinom, tako i zbog gubitka ekonomske produktivnosti.
Dok se od 1990. godine debljina u odraslih više nego udvostručila na globalnoj razini, debljina u adolescenata se čak učetverostručila. 2022. godine 37 milijuna djece mlađe od 5 godina imalo je prekomjernu tjelesnu masu, a djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina s prekomjernom tjelesnom masom bilo je 390 milijuna, od čega je njih 160 milijuna imalo debljinu. Očekivanja su da će se globalno do 2035. godine debljina u djece i više nego udvostručiti u odnosu na podatke iz 2020. godine, prema projekcijama Svjetske federacije za debljinu”, navode iz HZJZ-a.
