Smještena je podno Kine, i proteže se duž granice Nepala i Butana. Njeni vrhovi su gotovo pa poravnati sa komercijalnim avionima koji putuju s jednog na drugi kontinent, a onih koji premašuju visinu od 7500m je preko 40. Veličanstvena Himalaja je san svih planinara entuzijasta koji svake godine pokušavaju uloviti jedan od njenih vrhova.
Najpopularniji i najpoznatiji je svakako Mt. Everest na 8848 metara visine, što čini i najvišu točku naše planete. Ispod njega je odmah i za mnoge puno opasniji K2, tek kojih 300 metara niži od popularnog Everesta. Ove i slične izazove su uspješno odradili i određeni Hrvati. Njih je tek osam do sad stiglo do vrha svijeta, a posljednji od njih, Antonio Jelčić uspio je stići do vrha u manje od 48 sati.
No, priča sa zagrebačke Šalate je ipak drugačija. Studentska sekcija planinara unutar Medicinskog fakulteta će za malo više od pola godine krenuti put Himalaje na veliku ekspediciju koju su najavili ranije ovog tjedna. U listopadu kreću na put, njih čak 12. Cilj je istraživački, naime ovaj projekt podupire i Grad Zagreb, zajedno s klinikom za plućne bolesti Jordanovac.
Avantura života ima i svoju znanstvenu svrhu
Put uključuje penjanje do Island Peaka koji se smjestio na visini od 6166 metara, a na lokalnom jeziku ga zovu Imja Tse. Smješten je u istočnom Nepalu. Put kreće iz nepalske prijestolnice Kathmandua. Planirani povratak je sredinom studenog, a put bi trebao trajati otprilike tri tjedna. Kako je riječ o velikoj avanturi koju će svi sudionici pamtiti cijeli život, kontaktirali smo voditelja ekspedicije Martina Bobeka, koji nam je spremno otkrio kako se ekipa sprema, i zašto tamo uopće idu.
Za početak nas uvjerava, svi polaznici su izuzetno aktivni pojedinci, nitko ne ide nespreman. “Koliko tjedno netko posveti fizičkim pripremama ovisi o individualnim navikama, ali prosječno to uključuje 2-3 sata aerobnog treninga u obliku trčanja, biciklizma ili specifičnih planinarskih treninga, uz jedno planinarenje tjedno te jedan trening snage.
Što se tiče simulacije uvjeta koji nas čekaju, visinska prilagodba u potpunosti nije moguća, ali se možemo pripremiti za planinarske uvjete s kojima ćemo se susresti. Temperature na Himalaji variraju od -15°C do +15°C, uz jake vjetrove i mogućnost kiše, no ključna je prilagodba na duge šetnje s teškim ruksacima, što je neizostavan dio ekspedicije. Stoga planiramo višednevna planinarenja po Velebitu i europskim Alpama kako bismo se što bolje pripremili za terenske uvjete na visinama između 5000 i 6000 metara”, rekao nam je.
Izabrali su jesenku sezonu za uspon
Zanimljivo, polaznici neće osvajati vrhove na proljeće, već u jesenskoj sezoni koja je izazovnija. “Zimi su uvjeti prehladni i surovi, dok ljeti monsuni donose jake padaline i nepovoljne vremenske uvjete. S obzirom na to da organizacija ovakvog projekta uključuje kompleksne logističke, financijske i birokratske aspekte, nismo bili u mogućnosti sve realizirati do proljetne sezone. Zbog toga smo ekspediciju morali organizirati u jesenskom dijelu sezone, kada su uvjeti za trekking i istraživanje i dalje pogodni”, objasnio nam je.
Ovo putovanje ima i svoju istraživačku komponentu. Studenti ne idu na put samo rekreativno, ova ekspedicija ima i jasnu zadaću. “Ono što možemo reći jest da će se raditi o manjim istraživanjima u obliku studentskih radova na manjim skupinama ljudi, s fokusom na odgovor organizma na visinsku hipoksiju. Što se tiče medicinskih centara na Himalaji, taj termin možda nije najprecizniji.
Naime, kako na tom području postoje brojna sela i manja naselja, svako od njih obično ima neku vrstu lokalne bolnice ili ambulante. Duž trekking ruta postoje medicinske postaje koje pružaju osnovnu skrb i za lokalno stanovništvo i za planinare. To je medicinski šator u kojem liječnici pružaju pomoć penjačima i alpinistima, ponajviše u vezi problema uzrokovanih visinskom bolešću”, ispričao nam je.
The end of an era climbing Island Peak. Island peak 20,305 feet. The Island Peak climb was made famous by Tenzing Norgay in 1953. 2024 will be out last year running trips to Island peak. #islandpeak #imjatse pic.twitter.com/ua6SK1ZXY9
— Ian Taylor Trekking (@Everestclimber) November 21, 2023
Roditelji u strahu
Ekspedicija će na putu ponijeti svu potrebnu opremu, opuštanja nema, pazi se na svaki detalj jer uz uzbuđenje prije početka ove avanture života ima i straha. Roditeljima nije svejedno, ipak je to Himalaja i penjanje na vrh viši od 6000 metara nadmorske visine. Evo što kaže naš sugovornik, inače osnivač planinarske sekcije MEF-a i voditelj ove zanimljive ekspedicije.
“Naravno da je strah kod roditelja prisutan – to je sasvim normalno kod brižnih roditelja. Prirodno je da osjećaju zabrinutost i da brinu za svoju djecu, pogotovo kada je riječ o odlasku u udaljene i zahtjevne uvjete poput Himalaje. Ipak, svjesni su koliko je ovo veliki projekt i koliko značaja ima, ne samo za naš osobni razvoj, već i za fakultet te širu zajednicu.
Podržavaju nas u našim nastojanjima i vjeruju u ozbiljnost priprema koje poduzimamo kako bismo ekspediciju učinili što sigurnijom i uspješnijom”, zaključio je. Inače, inicijalna ideja se pojavila još pretprošle godine, sve je počelo kao šala, ali kako je vrijeme prolazilo tako su i oni sami sve ozbiljnije shvaćali svoju zamisao.
Avantura je pred vratima
Napomenimo još kako je velika većina polaznika na višim godinama studija i ovo putovanje im je možda i posljednja šansa da kao članovi studentske sekcije odu na neku ekspediciju, pogotovo ovako veliku i značajnu.
Himalaja je gigant prirodne kreacije. Za mnoge mistično iskustvo, uostalom o tome je pisao i pokojni Željko Malnar u knjizi “U potrazi za staklenim gradom”. Osim izuzetno popularnog Everesta na čijem putu do vrha možete vidjeti i neke davno unesrećene preminule planinare, Himalaja ima preko stotinu vrlo ozbiljnih izazova, a jedan od njih će u kasnu jesen ponosno nositi zastavicu MEF-a.
Veliko natjecanje za Zagrepčane, svi mogu sudjelovati: Nagrade vrijedni poklon bonovi
