NaslovnicaIzdvojenoVelika svađa oko zagrebačkog doma zdravlja: Patit će na kraju pacijenti
Velika svađa oko zagrebačkog doma zdravlja: Patit će na kraju pacijenti
Objavio
Mirela Pejaković Levstek
-
Čekaonica u domu zdravlja, ilustracija (Foto: Nikola Vilic / CROPIX)
Spajanje tri doma zdravlja u jedan izazvalo je negodovanje zaposlenih u njima, ali i Zagrepčana. Naime, prema izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti svaka županija u Hrvatskoj smije imati samo jedan dom zdravlja. Budući da je Zagreb statusom izjednačen sa županijom, to bi značilo da bi se tri postojeća doma zdravlja moraju spojiti u jednu veliku ustanovu.
Prema sindikatima ovim spajanjem dobili bi novi holding sa 136 lokacija i 2150 zaposlenika, a kontinuitet zdravstvene skrbi će se nepovratno izgubiti. To će za posljedicu imate pacijente izgubljene u mega tromom sustavu.
Zabrinutost kod sindikata je povećala i činjenica da je u Domu zdravlja Šibensko-kninske županije došlo je do nedostatka ključnih lijekova, npr. lijekova protiv alergije u vrhuncu turističke sezone. Pojavili su se i drugi organizacijski i upravljački problemi spomenutog Doma zdravlja.
Čekaonica, Dom zdravlja, ilustracija (Foto: Ivo Ravlic / CROPIX)
Ministarstvo tvrdi jedno, Grad Zagreb drugo
U Ministarstvu zdravstva kažu da ustrojavanje jednog doma zdravlja na razini županije pokazuje višestruke prednosti u kvaliteti upravljanja te organizacije rada primarne zdravstvene zaštite u skladu s novom Mrežom javne zdravstvene službe koja je utemeljena na iskazanim potrebama županija kao i Grada Zagreba te aktualnim zdravstvenim potrebama stanovništva u svakom dijelu Hrvatske. Dodaju da donošenjem nove Mreže definiran je broj timova u svakoj djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite te je i Grad Zagreb kao osnivač, prilikom spajanja domova zdravlja, zakonski obvezan voditi računa o dostupnosti i kvaliteti pružanja zdravstvene skrbi na svojem području.
„Štoviše, Grad Zagreb je podržao ovu reformsku mjeru i krenuo u postupak reorganizacije, o čemu je gradonačelnik Tomašević govorio i na zadnjem sastanku Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina koji se nedavno održao u Sisku“, kažu u Ministarstvu zdravstva.
Tome očito nije tako. „Grad Zagreb u ovom trenutku analizira prednosti i mane spajanja domova zdravlja te se apsolutno protivi zakonu koji na to prisiljava, što je Grad i napisao u tužbi Ustavnom sudu“, poručili su iz Grada.
Iz Ministarstva zdravstva dodaju i da je važno naglasiti da je jačanje primarne zdravstvene zaštite kao i reorganizacija jačanja uloga domova zdravlja jedna od aktivnosti u ostvarenju tog reformskog cilja. Zakonodavni okvir je donesen još u ožujku 2023. godine i od tada se diljem Hrvatske provode reformske mjere usmjerene na primarnu zdravstvenu zaštitu.
„Primjerice, od 21 jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno svih županija i Grada Zagreba, trenutno 15 njih ima jedan dom zdravlja što čini udio od 70%. Od 2020. godine, u 3 županije u potpunosti je izvršeno spajanje domova zdravlja. Riječ je o Osječko-baranjskoj županiji, gdje je 6 domova zdravlja spojeno u jedan. Zatim Sisačko-moslavačkoj i Šibensko – kninskoj županiji koje su prije formiranja jednog županijskog imale svaka po 3 doma zdravlja. Trenutno, u 2 županije postupak spajanja je u tijeku, a to su Karlovačka s dosadašnjih 6 u 1 dom zdravlja, te Vukovarsko-srijemska županija gdje se 3 doma zdravlja spajaju u 1 županijski dom zdravlja. Preostale županije su u različitim fazama provedbe“, pojašnjavaju iz resornog ministarstva.
Iskustva do sada spojenih domova zdravlja pokazuju da nema nikakve bojazni oko organizacije rada za pacijente niti djelatnike, upravo suprotno. Svi djelatnici i dalje zadržavaju svoja radna mjesta. Također, važno je napomenuti kako spajanjem domova zdravlja ne mijenja se niti lokacija niti broj ordinacija, poručuju iz Ministarstva zdravstva.
Čekanje pacijenata na red (Foto : Jakov Prkic / Cropix)
Ujednačeno ulaganje u opremu i prostore
Pozitivni troškovni aspekt, odnosno racionalizacija sredstava neće se dogoditi Iako je spajanje ustanova često opravdano racionalizacijom troškova, predviđa se povećanje broja rukovodećih pozicija, što bi zapravo moglo povećati ukupne troškove, poručuju iz sindikata.
U Ministarstvu pak kažu da analize pokazuju dodatne prednosti ovih aktivnosti, a to su racionalizacija troškova poslovanja kroz smanjivanje ukupnog broj rukovodećih mjesta na način da ustanova ima jednog ravnatelja i jedno Upravno vijeće. Potom, veća mobilnost radnika sukladno potrebama kao i ujednačen položaj svih zaposlenih s očuvanjem radno-pravnog statusa. Ujedno, spajanjem domova zdravlja dodatno se jača otpornost i spremnost odgovora u kriznim situacijama.
Postiže se i ujednačena organizacija i metodologija rada korištenjem istih programskih alata, daljnji razvoj i unapređenje kao i mogućnost razvoja specijalističko-konzilijarnih djelatnosti te u konačnici podizanje ukupne kvalitete zdravstvenih djelatnosti. Po pitanju prostora i opreme, omogućuje se ravnomjerno ulaganje kako bi se podigla učinkovitost iste i na taj način osigurala dostupnost kao i kvaliteta usluge, a sve u svrhu očuvanja zdravlja građana na određenom području uzimajući u obzir sve specifičnosti svakog pojedinog dijela Hrvatske.