Izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti izazvala je zabrinutost među Zagrepčanima i zdravstvenim sindikatima. Prema novom zakonu, svaka županija u Hrvatskoj smije imati samo jedan dom zdravlja. Budući da je Zagreb statusom izjednačen sa županijom, to znači da bi se tri postojeća doma zdravlja u Zagrebu morala spojiti u jednu veliku ustanovu.
Jedan od ključnih problema koji se predviđa jest da bi pacijente mogao svaki put dočekati drugi liječnik. Kontinuitet skrbi ključan je za kvalitetno praćenje zdravstvenog stanja pacijenata, posebno kod kroničnih bolesti.
Uvođenje sustava gdje pacijenti često mijenjaju liječnike može otežati uspostavljanje povjerenja i razumijevanja između pacijenta i liječnika.
Velikim brojem kapaciteta teško je upravljati centralno
Domovi zdravlja u Gradu Zagrebu zadovoljavaju potrebe oko 970 000 građana (u tu brojku nisu uračunati studenti, imigranti, turisti…) , na 136 lokacija i s više do 2500 zaposlenika, te pružaju primarnu zdravstvenu zaštitu, te specijalističku konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, pojašnjava Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
„Ovako velikim brojem i brojem kapaciteta teško je upravljati centralno, a jedan od najznačajnijih problema koji bi se mogao pojaviti je zajednička javna nabava, koja bi mogla dovesti do problema u dostupnosti nekih lijekova i liječenja, te dostupnosti medicinskih proizvoda i materijala. Značajnija zajednička javna nabava je moguća i u trenutnoj situaciji na koju se mogu javljati sva tri Doma zdravlja, ali potrošnja lijekova i medicinskih proizvoda je ipak specifična za pojedina područja Grada Zagreba koja su pod nadležnošću različitih domova zdravlja“ kaže Belina.
Drugi problem koji bi se mogao javiti je kontinuitet u zdravstvenoj zaštiti, odnosno kontinuirani kontakt pacijenata sa svojim izabranim liječnicima primarne zdravstvene zaštite, kako u obiteljskoj medicini, tako i u zdravstvenoj zaštiti žena i djece.
Prizor na Črnomercu sablaznio prolaznike: ‘Molim vas, hitna ne želi izaći’
Zatvaranje i ukidanje ordinacija
Kontinuitet zdravstvene skrbi će se nepovratno izgubiti, a za posljedicu će ostati pacijenti izgubljeni u mega tromom sustavu, kaže Goran Bajs iz Sindikata zaposlenika u zdravstvu Hrvatske. Zadržavanje trenutne strukture domova zdravlja, uz nužna poboljšanja, donijelo bi više koristi pacijentima.
„Spajanjem domova zdravlja može doći do zatvaranja ili preseljenja pojedinih ordinacija, što bi moglo rezultirati povećanjem udaljenosti koju pacijenti moraju prijeći kako bi dobili potrebnu zdravstvenu skrb. Ovo bi posebno negativno utjecalo na starije osobe, osobe s invaliditetom i one s ograničenom mobilnošću“, upozorava Bajs.
Treba naglasiti i da postoje razlike u poslovanju, te da pojedini domovi zdravlja posluju pozitivno, dok drugi posluju s gubitkom, a spajanjem domova zdravlja predviđa se pripajanje još nekih ustanova koje su također “gubitaši”, kaže Belina. Zaposlenici domova zdravlja zabrinuti su za poslovanje takve moguće jedne velike ustanove. Treći problem odnosi se na ostvarivanje radnih prava, jer će biti gotovo nemoguće okupiti potrebnu natpolovičnu većinu članova Radničkih vijeća u isto vrijeme na jednom mjestu.
(Foto: Damir Krajac / CROPIX)
Šibensko-kninska županija kao primjer
Liječnici bi trebali nastaviti raditi na uobičajeni način, ali u novoj organizaciji mogu očekivati da će biti upućivani na zamjene u bilo koji dio grada gdje privremeno neće biti liječnika, smatra Ivica Belina. Dodaje da se to i sada događa na razini Doma zdravlja; liječnik nakon odrađene ambulante mijenja kolegu u njegovoj ambulanti ako je spriječen raditi taj dan ili više dana, ali u okviru pojedinog Doma zdravlja to je jednostavnije i lakše, a u novoj organizaciji netko tko radi na krajnjem zapadu Grada može biti poslan na zamjenu na krajnji istok.
Spajanjem domova zdravlja upravo se predviđa ovakva mogućnost jednostavne mobilnosti zaposlenika, kaže naš sugovornik i dodaje da međutim ona može dovesti do pada kvalitete rada i nedostataka kontinuiteta u zdravstvenoj skrbi za građane.
Postoje li primjeri drugih gradova ili županija koji potvrđuju zabrinutost sindikata oko centralizacije zdravstvene skrbi? „Postoje, naravno. Upravo u vrijeme kad su sindikati odlučili medijski istupiti nakon razgovora s Gradom Zagrebom i Ministarstvom zdravstva, u Domu zdravlja Šibensko-kninske županije došlo je do nedostatka ključnih lijekova, npr. lijekova protiv alergije u vrhuncu turističke sezone, a u istoj su županiji istaknuti i drugi organizacijski i upravljački problemi njihovog Doma zdravlja. Pri tome valja naglasiti da Dom zdravlja Šibensko-kninske županije brine za oko 100 000 građana, što je značajno manje u odnosu na Grad Zagreb, u kojem svaki Dom zdravlja skrbi za veći broj građana od bilo koje županije u Hrvatskoj“, kaže Belina.
Ovo su uzroci ekstremnih vrućina i vremenskih nepogoda: Borba traje već dugo
Spajanje će dodatno opteretiti pacijente
Situacija u kojoj postoji samo jedan dom zdravlja za cijeli grad nije dobra za pacijente. Kako kaže Irena Bibić, predsjednica Udruge Dravet syndrome Croatia za rijetke bolesti smanjena pristupačnost, centralizacija može dovesti do manjeg broja lokalnih ustanova, što otežava pristup specijaliziranoj skrbi pacijentima, osobito onima s poteškoćama u kretanju ili zahtjevnijim potrebama.
„Spajanje centara moglo bi stvoriti dodatno opterećenje pacijentima, što bi dovelo do duljeg vremena čekanja na termine i tretmane“, kaže Bibić. Pacijentima s rijetkim bolestima često je potrebna koordinirana skrb više stručnjaka i spajanje bi moglo rezultirati s manje učinkovitom skrbi. Postoji zabrinutost da bi resursi mogli biti neravnomjerno raspoređeni, pri čemu bi se gubila kvaliteta skrbi koja je i danas već otežana.
„Želimo naglasiti da potrebe pacijenata moraju ostati u prvom planu kako bi se osiguralo da zdravstvena skrb ostane dostupna svima“, poručuje Bibić.
Domovi zdravlja postaju holding sa 136 lokacija i 2150 zaposlenika
Pozitivni troškovni aspekt (racionalizacija sredstava) neće se dogoditi Iako je spajanje ustanova često opravdano racionalizacijom troškova, predviđa se povećanje broja rukovodećih pozicija, što bi zapravo moglo povećati ukupne troškove, kaže Bajs. Ministarstvo zdravstva racionalizaciju provodi na način da umjesto tri ravnatelja bude jedan, umjesto tri upravna vijeća bude jedno, dakle govorimo o dvadesetak ljudi zbog kojeg se mijenja cijeli sustav primarne zdravstvene zaštite grada Zagreba u jedan veliki Holding sa 136 lokacija i 2150 zaposlenika, kaže naš sugovornik.
„Postoji problem financijskog urušavanja ovakvog mega doma zdravlja, jer već sada većina domova zdravlja posluje s negativnim predznakom. Javna nabava i sada kasni, kasnit će još više, otvaraju se dodatni problemi i poteškoće Procesi javne nabave i danas su složen proces, spajanjem postaju složeniji jer zahtijevaju koordinaciju između više odjela i jedinstveno upravljanje većim brojem dobavljača. To će dodatno usporiti proces nabave, te dovesti do problema opskrbom lijekova, medicinskog materijala i medicinske opreme“, kaže Bajs.
Moguće negativne posljedice su odljev kadrova, upozorava Bajs. Naime, zdravstveni radnici mogu se osjećati nesigurno zbog promjena u organizacijskoj strukturi, što može dovesti do odlaska iskusnih profesionalaca. Danas je teško zadržati mlade liječnike, medicinske sestre i ostale zdravstvene radnike, većini je to usputna stanica u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Žena na ljetovanju dobila ‘asfaltnu bolest’: Može biti prilično česta, a ključan je jedan simptom
„Ako ne uspiju pregovori, poduzet ćemo sva legitimna sindikalna djelovanja“
Lokalni domovi zdravlja omogućuju pacijentima da izgrade dugoročne i bliske odnose sa svojim liječnicima. Spajanjem, mogla bi se izgubiti ta osobna nota i povjerenje koje se gradi godinama, što može negativno utjecati na zadovoljstvo pacijenata i kvalitetu pružene skrbi, poručuje Bajs.
„Liječnici i medicinske sestre moraju imati osiguranu brzu logistiku i operativu da bi pacijent imao kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu skrb, a ne da svaki puta kada dođe u ambulantu vidi lice novog liječnika. U razgovoru s pacijentima, već danas postoji problem što se u pojedinim ambulantama obiteljske medicine svakodnevno izmjenjuju liječnici i medicinske sestre. Javljaju se i problemi gdje nema liječnika u zdravstvenoj zaštiti predškolske djece, u zdravstvenoj zaštiti žena, radiologa, te neujednačena palijativna skrb na području grada Zagreba“, kaže Bajs.
Koje konkretne poteze sindikati planiraju poduzeti kako bi spriječili implementaciju ovog zakona u Zagrebu? „Svakako ćemo nastaviti pregovore za Ministarstvom zdravstva, kako bi vratili u Zakon o zdravstvenoj zaštiti da na području Grada Zagreba budu najmanje tri doma zdravlja. Ukoliko nećemo uspjeti u pregovorima, poduzet ćemo sva legitimna sindikalna djelovanja. Sindikati će organizirati masovna okupljanja zdravstvenih radnika i podržavatelja kako bi pokazali opće protivljenje zakonu. Informiranje javnosti preko medija o potencijalnim negativnim posljedicama“, poručuje Bajs.
