Tog dana 1950. u Zagrebu je zabilježena rekordna temperatura: ‘Grad je skapavao od nesnosne žege’

Davne 1950. u Zagrebu su se još koristile kočije (Foto: Tv kalendar, Facebook screenshot)

U cijeloj zemlji na snazi je crveno upozorenje zbog iznimno visokih temperatura, a DHMZ upozorava i na opasne toplinske valove. Opasno će biti i sutra, no crveno upozorenje ostat će za riječku, splitsku, dubrovačku i osječku regiju, dok će za sve ostale regije na snazi biti žuto upozorenje.

Prosječna dnevna temperatura izmjerena u Zagrebu je 34 stupnja, a toliko se najavljuje i za ostatak vikenda i početak idućeg tjedna. Mnogi Zagrepčani požalili su se da su vrućine neizdržive, a iz zagrebačke Hitne pomoći izvijestili su da imaju 20 do 30 posto više intervencija te su apelirali da građani ne idu van ako ne moraju.

Iako je ovaj toplinski val produžen i temperature su konzistentno užarene, ne možemo govoriti o najtoplijem vremenu u Zagrebu do sad. U ljeto 1950. godine u Zagrebu, a i u drugim našim krajevima, izmjerene su dotad najviše temperature zraka, navode u TV kalendaru.

U Zagrebu mjerna postaja otvorena 1861. godine

Već se 1. srpnja 1950. godine na gričkom motrilištu živa u toplomjeru popela na 38 stupnjeva. Toliko visoko od 1861. godine kad su počela mjerenja nikad nije bila. Petog dana tog srpnja grički je meteorolog s nevjericom izmjerio čak 40,3 stupnja, što je do danas rekordna temperatura u Zagrebu, otkad postoje mjerenja.

U gradskim predgrađima nije bilo svježije nego u centru. Štoviše, na Maksimiru je bilo toplije nego na Griču. Te godine Karlovac je bio rekorder s izmjerenih 42,4 stupnja. Ovaj zanimljiv podatak objavljen je i na društvenim mrežama u grupi Zagreb kakav je bio nekada.

“Nije problem je li prije bilo ovakvih temperatura, nego to što su one bile iznimke. Ovo sada je pravilo”, napisao je jedan korisnik koji smatra da je problem učestalost ovakvih vrućina.

Zbog ekstremnih vrućina kupanje u Jarunu zvči primamljivije (Foto: Vanesa Pandzic / CROPIX)

‘Sjećam se devedesetih’

“Je, ali nije bilo toliko asfalta i bolje se podnosila vrućina”, “I radilo se uglavnom do 14 pa je bilo lakše”, “Toliko o klimatskim promjenama”, bili su neki od komentara.

Kardiolog opisao užasne posljedice ekstremnih vrućina: ‘Najviše strada naš mozak’


“Sjećam se devedesetih. Bilo je vrućina, ali dan-dva je trajalo 35 stupnjeva, onda je pao neki pljusak i rashladio. Osim toga, 35 stupnjeva nije se osjećalo kao 41, nego kao 33-35. Pirkao je vjetrić… Itd. Nekad se nisam mazao kremom na moru pa sam na suncu mogao podnijeti dva sata bez problema. Danas se namažem pa sam za pol sata crven i spaljen od glave do pete”, zaključio je jedan korisnik koji ipak vjeruje da se vrijeme jako promijenilo.