Zagrebačke ulice, uvijek dinamične i pune života, pokazuju malo drugačije lice.
Zagrepčani, poznati kao “okorjele kavopije” napustili su “kafiće” svoga grada koji djeluju prilično tužno bez njih. Čekajući da se ljubitelji dobre kave i “čašice” razgovora vrate, zagrebačke terase odišu “gluhom” tišinom na koju nismo navikli.

Niti popularna Jurišićeva nije u boljem izdanju. Omiljena zagrebačka ulica naglo je utihnula. Svojom ljepotom pohvali se tek kojem slučajnom prolazniku ili turistu željnom “purgerskog štiha”. Mirna i pusta, ova ulica je u iščekivanju žamora koji je njen simbol. Tišina joj nikako ne priliči.

Tihe i puste, ulice plavoga grada iščekuju rujan. Željne gradske vreve i smijeha koji im je najljepša melodija, ukrale su si trenutak odmora da bi svoje građane dočekale u “osvježenom” izdanju. Ipak je prvo što Zagrepčani moraju napraviti kada se vrate s godišnjeg, šetnja ovim ulicama i pokazivanje preplanule puti. A one će im ispričati što se sve događalo dok Zagrepčana nije bilo. Gradske ulice to najbolje znaju.

Zagrepčani, grad tuguje za vama. Vaši osmijesi njemu su najveći dar. Zato, kada se vratite u Zagreb, posvetite mu malo pažnje. Neka vam ulice prepričaju novosti, a vi ih za uzvrat ukrasite svojom živošću i energijom. Zagrebačke ulice željno vas iščekuju.














