Centar za pružanje usluga u zajednici – Savjetovalište “Luka Ritz” već je godinama važno mjesto podrške djeci, mladima i obiteljima koje se suočavaju s različitim životnim izazovima. Kroz besplatne i stručno utemeljene psihosocijalne usluge, Savjetovalište pruža pomoć onima koji su u riziku ili se već nose s teškoćama u ponašanju, emocionalnim problemima, obiteljskim odnosima, školskim izazovima ili iskustvima nasilja. Rad Centra temelji se na individualnom pristupu, povjerenju i bliskoj suradnji s obiteljima, školama i drugim institucijama u zajednici.
Krajem siječnja gradonačelnik Tomislav Tomašević i zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec otvorili su novo sjedište Savjetovališta “Luka Ritz” u Našičkoj ulici 5. Novi prostor omogućuje da usluge Centra postanu dostupnije većem broju djece i mladih, posebno u okolnostima povećanog nasilja, netrpeljivosti i pritisaka, uključujući i digitalno okruženje. O Centru, koje sve usluge nudi i s kojim problemima se najviše mladih javlja razgovarali smo s ravnateljicom Centra za pružanje usluga u zajednici – Savjetovalište “Luka Ritz” Ivanom Jolić, mag. paed. soc.
Je li usluga Savjetovališta Luka Ritz u potpunosti besplatna za sve korisnike, neovisno o dobi, statusu ili mjestu prebivališta?
Usluga je besplatna za sve korisnike neovisno o dobi, statusu i mjestu prebivališta, a isto je moguće jer su sredstva potrebna za rad Centra Luka Ritz osigurana u proračunu Grada Zagreba.
Sveobuhvatna pomoć
Kakvu točno vrstu pomoći Savjetovalište nudi, radi li se o psihološkom savjetovanju, kriznim intervencijama, podršci obiteljima ili kombinaciji različitih oblika pomoći?
Centar Luka Ritz pruža stručnu i sveobuhvatnu pomoć u obliku različitih psihosocijalnih usluga djeci, mladima i obiteljima koji su u riziku ili s već razvijenim problemima u ponašanju. Usluge koje pružamo: Usluga inicijalne procjene (postupak procjene potreba, stanja, rizika i snaga korisnika prilikom prvog dolaska te davanje preporuka za prikladnim oblikom tretmana ili uključivanje u psihološku/timsku obradu prethodno uključivanju u tretman).
Zatim usluga psihološkog testiranja (korištenjem psiholoških instrumenata u skladu s kronološkom dobi i uočenoj problematici korisnika, provode psiholozi) te usluga psihosocijalne podrške (aktivnosti kojima se potiče razvoj kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih, socijalnih ili odgojnih vještina korisnika s ciljem osnaživanja i poboljšanja kvalitete svakodnevnog funkcioniranja); provodi se individualno i grupno, uključuje provedbu odgojnih mjera i Play Attention te druge planirane grupne programe Centra (usmjerene na specifične skupine korisnika i procijenjene potrebe – razvoj socioemocionalnih vještina, dječja psihodrama…).
Tu je i usluga savjetovanja (socijalna usluga kojom se korisnike potiče na razvoj novih mogućnosti sagledavanja životne situacije sa svrhom prevladavanja teškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornog odnosa prema samom sebi, obitelji i društvu); provodi se individualno i grupno (u narednom razdoblju planirane su grupe za roditelje) te telefonski, u iznimnim slučajevima online Preventivne i edukativne aktivnosti Centra: preventivni program “Za sigurno i poticajno okruženje u školama”, “Klikaj s mjerom” – psihosocijalni tretmanski program prekomjerne uporabe interneta za djecu i mlade, “Nasilje ne bira(m)!” – razvijanje socijalnih kompetencija u svrhu prevencije nasilja, glavne ciljane skupine su mladi s i bez oštećenja vida. Program podrške i pomoći u učenju u suradnji s volonterima.
Lista čekanja za grupno savjetovanje
Što se konkretno događa kada se osoba javi Savjetovalištu, kako izgleda prvi kontakt i koji su daljnji koraci?
Tijekom prvog kontakta uzimaju se osnovni podaci (kratki opis problematike – razloga javljanja, način javljanja, kontakt) te se korisnike upućuje u daljnje korake i način rada ustanove, odnosno dogovara se termin inicijalne procjene.
Na koji se način korisnici mogu javiti Savjetovalištu, postoji li lista čekanja ili potreba za prethodnom najavom?
Korisnici se mogu javiti osobnim dolaskom, telefonskim ili e-mailom, prilikom čega se dogovara termin inicijalne procjene; korisnici se uključuju samoinicijativno ili na preporuku drugih ustanova (škole, vrtići, zdravstvene ustanove, Hrvatski zavod za socijalni rad i dr.). Postoji lista čekanja za grupno savjetovanje s obzirom da se programi provode u ciklusima, dok je period čekanja na termin inicijalne procjene u prosjeku između mjesec dana i dva mjeseca.
Tko sve može biti korisnik Savjetovališta, djeca, mladi, roditelji, nastavnici, stručni radnici i postoje li dobna ili druga ograničenja?
Ne postoje dobna ograničenja. Djeca, mladi i roditelji uključuju se u uslugu savjetovanja i psihosocijalne podrške, dok se rad s nastavnicima i stručnim radnicima ostvaruje kroz provođenje edukativnih i promotivnih aktivnosti te planiranih grupa podrške za djelatnike škola.
Suradnja sa školama
S kojim se problemima korisnici najčešće javljaju (npr. vršnjačko nasilje, emocionalne teškoće, obiteljski problemi, anksioznost, depresija)?
Tijekom 2025. godine, što je u skladu s ranijim razdobljima, najviše se korisnika obratilo za pomoć i podršku zbog obiteljskih odnosa (45%)- najviše odnosi na problematiku povezanu s razvodom roditelja, posebno na konfliktne odnose među roditeljima i odgojnih teškoća (44%)- poteškoće u odgoju djeteta kao i odgojno postupanje roditelja, ističu se i teškoće u emocionalnom i socijalnom funkcioniranju (33%), odnosi s vršnjacima (25%) i školski problemi (23%), iskustvo vršnjačkog nasilja (13%); ne bilježe se značajnije promjene u navedenim problematikama u odnosu na ranije godine.
Koliko su susreti učestali i traje li savjetovanje jednokratno ili kroz dulje razdoblje, ovisno o potrebama korisnika?
Duljina trajanja savjetovanja dogovara se sukladno stručnoj procjeni i utvrđenim potrebama korisnika, individualni susreti odvijaju se najčešće 1 x tjedno ili 1 x 2 tjedna; trajanje individualnog termina je 45 minuta, dok grupni termini traju 90 minuta.
Radi li Savjetovalište isključivo individualno s korisnicima ili uključuje i rad s obitelji, školama i drugim institucijama?
Tijekom rada s djecom, uključuju se i roditelji individualno u kontinuirano savjetovanje ili povremeno te u grupne programe kao što je grupa podrške za roditelje ili strukturirani grupni programi namijenjeni roditeljima djece mlađe životne dobi ili roditeljima adolescenata. Sa školama surađujemo kroz različite aktivnosti: kroz stručna predavanja /radionice u školama za učenike i ili učitelje/ roditelje; kroz radionice za učenike koje provodimo u CLR, kroz radionice podrške za učitelje i stručne suradnike koje kreću od proljeća, a provodit će se u Centru na obje lokacije. Provedba sustavnog i sveobuhvatnog preventivnog programa „Za sigurno i poticajno okruženje u školama“ u suradnji s Unicefom i ERF-om i Gradom Zagrebom.
Čuvanje anonimnosti
Kako se u Savjetovalištu osigurava povjerljivost i zaštita privatnosti korisnika, osobito kada je riječ o djeci i mladima?
Centar postupa s osobnim podacima te saznanjima o osobnom i obiteljskom životu korisnika u skladu s primjenjivim propisima o zaštiti podataka, povjerljivosti, kao i čuvanju profesionalne tajne.
Postoje li situacije u kojima Savjetovalište upućuje korisnike na druge institucije ili oblike pomoći, te kako izgleda ta suradnja?
Kada je procijenjena potreba i problematika s kojom se korisnik javlja takve prirode da je za njeno razumijevanje te adekvatnu razinu podrške i /ili terapijske intervencije potrebno uključiti dijagnostičko terapijske postupke iz djelokruga zdravstvenih ustanova.
Ili je problematika takve prirode da zahtjeva visoko specijalizirana znanja i iskustvo kakvo Centar ne posjeduje ( djeca i mladi s intelektualnim teškoćama i sl.), stručni radnik će dati preporuku o vrsti pružatelja usluga koje se bave tom problematikom.
