Povišeni očni tlak jedan je od simptoma, a bolest koja se iza njega “skriva” pogađa dva do pet posto ljudi starijih od 40 godina te čak deset do trideset posto onih starijih od 65 godine.
Statistike, u stvari, pokazuju da će svaka trideseta osoba u svijetu oboljeti od te bolesti – glaukoma, a ono što je zabrinjavajuće jest da se ona potkrade bez da polovica oboljelih to uopće zna. Upravo to jedan je od razloga zašto se glaukom naziva i zlim ili podmuklim kradljivcem vida.
Naziva se tako jer može dovesti i do trajne sljepoće, ali dobra je stvar što je glaukom, čiji se svjetski dan obilježava 12. ožujka, jedna od rijetkih očnih bolesti kod kojeg se sljepoća može spriječiti.
“Glaukom je bolest vidnog živca karakterizirana specifičnim progresivnim promjenama vidnog živca koje dovode do propadanja vidnog polja, gubitka vidne funkcije te mogućeg trajnog gubitka vida.
Vodeći uzrok sljepoće
Obuhvaća čitav spektar kliničkih entiteta te je vezan uz mnoge očne bolesti. Vrlo je česta očna bolest te je jedan od vodećih uzroka sljepoće u svijetu i kod nas”, poručuju iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
S obzirom na izgled kuta prednje očne sobice, dijelimo ga na glaukom otvorenog kuta i na glaukom zatvorenog (uskog) kuta. Također postoji akutni glaukom koji se javlja iznenada te kronični koji se razvija tijekom dugog niza godina.
Glaukom može biti primarna bolest oka, a može nastati i kao komplikacija drugih očnih bolesti i stanja, traume oka, operacije oka ili uzimanja nekih lijekova pa ga se zato naziva sekundarnim glaukomom.
Specifični su i, kažu u KBC Zagreb glaukomi nastalih u dječjoj dobi, a posljedica su slabije diferencijacije pojedinih struktura kuta prednje očne sobice.
Najistaknutiji rizični čimbenik za razvoj glaukoma je povišeni očni tlak, dodaju u KBC-u. Vrijednosti očnog tlaka koje se smatraju normalnima su od 11 do 21 mmHg, a one iznad 21 mmHg se definiraju kao čimbenik rizika za razvoj glaukoma. Još neki rizični faktori za razvoj glaukoma su i hipertenzija te dijabetes.
Kako se liječi glaukom
Premda se glaukom može javiti u svim dobnim skupinama, najučestaliji je u starijoj životnoj dobi. Rizik za razvoj glaukoma dramatično raste s dobi, a važno je naglasiti i da pojava glaukoma u obitelji predstavlja povećan rizik za oboljenje ostalih članova, a time i potrebu za češćim preventivnim pregledima.
Važno je naglasiti da je glaukom bolest koja se ne može liječiti, ali se zato ranom dijagnostikom i redovnim pregledima može usporiti njen razvoj. Zato je važno obavljati česte preglede: svim osobama starijim od 20 godina preporučuje se da jednom u tri do pet godina obave pregled kod specijalis ta oftalmologa i mjerenje očnog tlaka.
Snižavanje očnog tlaka može se postići kapanjem kapi u oči,primjenom lasera i kirurškim liječenjem. Postoji nekoliko skupina lijekova koji smanjuju proizvodnju očne vodice ili povećavaju njeno otjecanje. To su analozi prostaglandina, potom neselektivni i selektivni β blokatori, inhibitori karboanhidraze, adrenergički agonisti, parasimpatomimetici, osmotici.
Ukoliko terapija ljekovima nije dostatna ili je slabija suradnja bolesnika, kombinira se i lasersko liječenje. Lasersko liječenje koje se najčešće primjenjuje je argon laserska
trabekuloplastika i Nd:YAG laserska iridotomija.
Laserska trabekuloplastika se koristi u liječenju glaukoma otvorenog kuta na način da se primjenjuju laserski pečati u očnom kutu, a laserska iridotomija poboljšava protjecanje očne vodice između prednje i stražnje sobice kod glaukoma uskog kuta.
Kirurško liječenje je najčešće krajnji način liječenja kada prethodno navedene metode nisu postigle željeni učinak. Zlatni standard u kirurškom liječenju glaukoma je trabekulektomija.
Osobama starijim od 40 godina koje imaju bilo koji od rizičnih čimbenika, preporučuje se mjerenje očnog tlaka jednom godišnje. Važno je naglasiti i da je terapija glaukoma najčešće doživotna te mora biti redovita jer bolest u protivnom često završava sljepoćom.
