Moždani udar je naglo nastalo neurološko oštećenje uzrokovano poremećajem cirkulacije u mozgu, koje se događa zbog iznenadnog djelomičnog ili potpunog prekida protoka krvi u mozgu ili zbog krvarenja.
Moždani udar pretrpjela je i naša sugovornica dizajnerica Iva Topličan, koja je za Zagreb.info ispričala svoju bolnu priču.
”Bio je sasvim normalan dan i ujutro sam normalno krenula na posao. Na poslu me užasno zaboljela glava, počelo me bacati, nisam mogla na noge i krenula sam povraćati. Kolegica je priskočila u pomoć, a šef je zvao hitnu pomoć.
Hitna je javila da će stići tek za 45 minuta, što nam je bilo predugo. Prebacili su me u Heinzelovu, tlak je bio je 250 sa 150. Odmah su zvali sanitetsko vozili i odvezli su me na KBC Rebro”, započela je svoju priču Iva.
‘Mislila sam da sam premlada’
Kako je istaknula, ranije nije primjećivala simptome koji bi mogli ukazivati na nastanak moždanog udara.
”Nisam imala ranije nikakve simptome, ali moja je mama pretrpjela dva moždana udara. Mislila sam da sam premlada za to, ali događa se svima. Imam 44 godine. Uskoro se vraćam na posao, ali kako radim u korisničkoj podršci pustili su me da radim od kuće dok se ne oporavim u potpunosti.
Na Rebru sam provela tri tjedna, a zatim su mi savjetovati da idem u toplice na oporavak. Najviše problema imam s očima, iako sada vidim normalno. Umaram se češće nego ranije.
Najviše sam se brinula oko tri psa i mačke, brinula sam se što ću s njima, pa ih je naprije uskočila mama, a zatim su ih preuzeli iz Hotela za pse”, ističe Iva.
‘Art terapija me vraća natrag’
U Varaždinskim toplicama su zaključili da je prejaka za vježbe, a da za vježbe očiju mora mirovati. Ivi je pukla krvna želu na moždanom deblu predodređena za vid.
”Odmaram, nemam nikakve simptome, ali kada previše radim bole me oči i umaram se. Jako puno slikam, a art terapija me ‘vraća natrag’. Dnevno napravim tri slike, a i psi me najviše opuštaju.
Po ovim znakovima ćete ju prepoznati: Opaka bolest pogađa svakog desetog Hrvata
Ostao je strah hoće li mi se to ponovno dogoditi. Prije 15 godina su me upozorili na povišeni tlak, pila sam tablete, ali nisam ga kontrolirala. Rekli su da je riječ o ‘stresnom tlaku’. U nekom momentu lijek je prestao djelovati, zato je potrebno kontrolirati tlak što ja nisam radila.
Sada svaki dan pijem tablete i mjerim tlak redovito kako bi liječnici mogli promijeniti terapiju ako je potrebno”, pojašnjava.
Bolest koja mijenja pogled na život
Sve ovo promijenilo je Ivi pogled na život. Priznaje kako je preskakala doručak, kavu i premalo vodila brigu o sebi.
”Nisam kontrolirala tlak, pa se sada pojavio strah da se ne bi ponovno pojavio. Liječnici su mi rekla da sam presretna si što sam živa jer s takvim tlakom ljudi umiru. Ovo mi je škola da prazim na sebe, ne preskačem terapiju i kontroliram tlak.
Nisam osjetila simptome i savjeujem svima da izmjere tlak jer se situacija vrlo brzo može preokrenuti. Simptomi su različiti, jer su i moždani udari različiti. S kime god sam pričala, svi su imali strašnu glavobolju, vrtoglavicu i povraćanje.
”Osjećam se kao da sam se igrala životom, kao da mi je život posuđen. Treba paziti na sebe, maknuti stres, ništa nije vrijedno.
Uništile su mi se financije i stres, jer sam hipersenzibilna osoba. Kada sam dobila video pasa, od sreće mi je tlak doskočio na 160 – i pozitivno i negativno uzbuđenje izaziva tlak, pa sam dobila tabletu za smirenje.
Uvela sam meditaciju i disanje kako bih se borila protiv stresa jer on najviše utječe na sve. Kontrolirati tlak i živjeti punim plućima”, savjetuje Iva.
Dan crvenih haljina
Kako bi svijest javnost javnosti o ovoj bolesti došla na višu razinu, pokrenuta je javnozdravstvena kampanja ”Dan crvenih haljina” koji se obilježava prvog petka u veljači. Moždani udar u žena nedovoljno je prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen.
Simbol kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja, stoga stručnjaci svake godine prvi petak u veljači upozoravaju na ovaj problem.
Zagrepčanin progovorio o mučnoj bolesti: ‘I danas skrivam svoju dijagnozu, strah me je osude’
Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu na posebnu pozornost za srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.
Što uzrokuje moždani udar?
Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.
Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.
Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći.
Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Čimbenici rizika za moždani udar
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Čimbenici na koje ne možemo utjecati su životna dob, spol, obiteljska sklonost.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada i to su iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela.
Pojavljuju se iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora, iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida, iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice, iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.
Moždani udar u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, među tri najčešća uzroka smrti. U 2021. godini od moždanog udara umrlo je 5 018 osoba, odnosno 8,0% svih umrlih.
Od toga je 2 067 umrlih muškarca (6,6% od svih umrlih muškaraca) i 2 951 umrlih žena (9,3% od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 413 osoba odnosno 4,2% od ukupno umrlih te dobne skupine.
Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.
Trend smanjenja
Posljednjih 20 godina prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj ( od 235,5/100 000 u 2000., na 93,3/100.000 u 2021.), što je izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine.
Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (311,1/100 000), a s najnižom Lihtenštajn (36,3/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 129,2/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Možemo reći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, međutim kod žena je još uvijek podcijenjen kao zdravstveni problem te je potrebna edukacija i podizanje svijesti o problemu moždanog udara kod žena na razini struke, ali i šire javnosti.
