Nova godina obično donosi i nove zakone, tako je s 1.1. na snagu stupio na snagu Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji donosi brojne promjene za upravitelje i stanare. Ključna novost je uvođenje OIB-a za svaku zgradu, čime one dobivaju pravnu osobnost. Također se osniva zajednica suvlasnika, što bi trebalo olakšati donošenje odluka. Za nužne radove, poput popravaka krovova i fasada, bit će dovoljna suglasnost jedne trećine suvlasnika, umjesto dosadašnjih 100 %.
Novi zakon ovim odlukama onemogućava blokiranje potrebnih radova od strane pojedinaca te povećava odgovornost suvlasnika za doprinos općem dobru. Vlasništvo ostaje nepovredivo, ali suvlasnici su obvezni sudjelovati u održavanju i unapređenju stanja zgrada, pri čemu interes zajednice ima prednost pred individualnim interesima.
„Zgrade dobivaju pravnu osobnost, svoj OIB i mogu nastupiti u pravnom prometu kao samostalni pravni subjekt, što do 1.1. nije bilo moguće. To će u bitnome olakšati sudske i upravne postupke koji su do sada suvlasnici morali voditi legitimirajući se svojim vlastitim subjektivitetom. Parnice koje su trajale po 20 i više godina sada će biti ubrzane jer se zgrada legitimira kao pravni subjekt“, kaže dipl. pravnik Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba.
Kućni red donosi sankcije i penalizaciju
Još jedna odredba zakona mijenja sadašnju praksu, a riječ je o kućnom redu. Nova pravila daju mogućnost suvlasnicima sankcioniranja i penaliziranja onih suvlasnika koji se neće pridržavati odredbi kućnog reda.
„To se odnosi i na one suvlasnike koji će se upustiti u djelatnost obavljanja raznih djelatnosti, kratkoročnog najma i najma za više osoba. Napravljen je kompromis između dvije tendencije, jedna je da su vlasnici stanova težili obavljanju raznih djelatnosti, pogotovo kratkoročni najam, a druga grupa su građani koji su željeli zadržati zgradu za mirno stanovanje. Vlada je tu napravila kompromis, pa su uvedeni instrumenti kojima će se zaštiti i čuvati red i mir u zgradi. No postavlja se pitanje tko će biti sposoban to i provoditi“, kaže Vladanović.
Upravitelji ni do sada nisu bili zainteresirani za provođenje propisa, oni su, kako kaže naš sugovornik, bili zainteresirani komercijalno. „Njih posao upravljanja i nije toliko zanimao. To je mamac kako bi ušli u zgradu i radili sekundarne poslove, a vjerujem da će i dalje biti tako. Upravitelj nije zadužen za izvođenje radova, on je zadužen za poslove upravljanja. U nekim situacijama mora osigurati izvođenje radova, ali on nije taj koji će ih izvoditi, to rade tvrtke koje su registrirane za te djelatnosti. Tko će ponuditi bolju cijenu i tko će osigurati bolje jamstvo za izvođenje radova taj će dobiti natječaj“, pojašnjava Vladanović.
Bura reakcija zbog najave uvođenja nove tramvajske linije ZET-a: ‘Trošenje resursa u krivom smjeru’
Nema više klima na pročelju i zatvaranja lođa
Jedna od velikih promjena je i ukidanje mogućnosti ugrađivanje klima uređaja na pročelju zgrada. Svi oni koji su do 31. prosinca 2024. ugradili klimu na pročelje zgrada su mirni. No, bilo je i onih koji su u 12 mjesecu ugrađivali klime kako bi izbjegli penalizaciju i nemogućnost postavljanja klima uređaja na pročelje zgrade. „Oni koji imaju klime na pročelju su mirni, no kada ona dotraje neće se moći zamijeniti, morat će se tražiti neka nova lokacija na zgradi koja nije u kategoriji pogleda s uličnog dijela. Svaka je zgrada posebna i zakonodavac ne zna kako one izgledaju, što je normalno, on piše pravnu normu“, pojašnjava naš sugovornik.
Ako vam se klima pokvari i nalazi se na pročelju nećete moći je zamijeniti, morat ćete tražiti alternativne lokacije. To znači da ćete morati provlačiti recimo cijevi kroz tuđi stan, ali se postavlja pitanje tko će vam to dopustiti. „I do sada su postojale komunalne odluke o postavljanju klima, no toga se nitko baš nije pridržavao, čak ni državne institucije. Kako će sada biti s novim zakonom pokazat će vrijeme“, kaže naš sugovornik.
Natkrivanje, zagrađivanje ili nadogradnja lođa također je zabranjeno. „Tu postoje pravila koje određuje novi zakon i tu treba voditi računa da se sve mora raditi po projektu. To se pak veže na druge propise i zakone. Kod zatvaranje lođe mora se voditi računa o geometriji, bojama i unificiranosti za cijelu zgradu. Ne može svatko stavljati svoju boju…“, zaključuje Vladanović.
